Caritas tvrdi da novac ne dobiva zahvaljujući Istanbulskoj konvenciji
Foto: Ivo Čagalj/ Pixsell
CARITAS Zagrebačke nadbiskupije reagirao je na tvrdnje u pogledu novca koji dobiva, naglasivši da je još prije deset godina potpisan Ugovor s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, pa nije točno kako sredstva dobivaju zbog nedavno ratificirane konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulske konvencije. No iz Caritasa nisu kazali hoće li, zahvaljujući ratifikaciji Istanbulske konvencije, dobiti neka dodatna sredstva za rad sa zlostavljanim ženama.
Podsjetimo, vlada je prošlog tjedna objavila popis udruga koje će, zahvaljujući ratifikaciji IK, dobiti novac za svoj rad.
"U državnom proračunu osigurana su financijska sredstva na pozicijama državnih tijela, za 2018. godinu u iznosu od 71.082.327,00 kuna, dok su za 2019. planirana sredstva u iznosu od 70.566.264,00 kuna", stoji u priopćenju vlade. U nastavku istog se, među ostalim udrugama, spominje i Caritas.
>> DETALJI FINANCIRANJA ISTANBULSKE Vlada objavila kojim udrugama ide novac
Caritas u priopćenju piše kako uslugu privremenog smještaja djece i odraslih osoba žrtava obiteljskog nasilja pruža temeljem Ugovora o međusobnim odnosima, sklopljenim 18. veljače 2007. s tadašnjim ministarstvom.
Temeljem navedenog Ugovora Caritas korisnicima osigurava privremeni boravak, prehranu, održavanje osobne higijene, brigu o zdravlju i pružanje psihosocijalne potpore, ističe se.
Osim toga, za korisnike Sigurne kuće Caritas organizira edukativne i kreativne radionice, radno-okupacijske aktivnosti, te aktivnosti sportskog, kulturnog i duhovnog sadržaja, izlete, ljetovanja, zimovanja te mogućnost dodatnog obrazovanja.
Iz Caritasa Zagrebačke nadbiskupije naglašavaju kako sredstvima koja od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kroz takozvani sustav glavarina (3200 kuna po korisniku mjesečno) primaju temeljem navedenog Ugovora financiraju stručni rad s korisnicima, hranu i higijenu, režijske troškove te plaće stručnog tima.
Podsjećaju da s korisnicima radi stručni tim sastavljen od socijalne radnice, psihologice i obiteljske savjetnice, koje svakodnevno surađuju s nadležnim centrima za socijalnu skrb, policijskim službama, zdravstvenim službama, zavodom za zapošljavanje, ustanovama za obrazovanje djece i odraslih te ostalim srodnim institucijama.
U deset godina kroz Sigurnu kuću prošle su 404 žrtve obiteljskog nasilja
Rad s korisnicama provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske i stručnim standardima, napominje Caritas.
U proteklih deset godina rada kroz Sigurnu kuću, ističe Caritas, prošle su 404 žrtve obiteljskog nasilja.
Nakon napuštanja Caritasove Sigurne kuće, većina korisnica nastavlja samostalan život (31,68 posto) ili se vraća u primarnu obitelj - roditeljsku kuću (18,63 posto), njih 22,36 pronađe neko treće rješenje, dok ih se 27,33 posto vraća suprugu/partneru.
Prije napuštanja Sigurne kuće za svaku se korisnicu radi procjena potreba i mogućnosti nastavka pružanja pomoći od strane Caritasa.
Sukladno tomu, iako to nije obvezan, Caritas pomaže korisnice i nakon napuštanja Sigurne kuće i to kroz savjetodavnu pomoć, novčanu i materijalnu pomoć, pomoć u opremanju i uređenju stana/ kuće, pomoć u opremanju školske djece i traženju stipendija za njihovo školovanje, dodaje se.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati