NAKON što je završio rat u Dubrovniku, trosobna kuća na otoku s pogledom prema moru mogla se kupiti za 24 tisuće dolara. Danas, ista takva kuća, kako piše Christian Science Monitor, stoji 184 tisuće dolara.

Na Jadranu dolazi do pravog turističkog booma, koji ovaj pitoreskni obalni grad stavlja između dvije vatre u borbi oko zemljišta. Na prvoj su strani lokalni trgovci nekretninama, u vječnoj potrazi za stranim kupcima, a na drugoj Vlada sa svojim nastojanjima oko donošenja strožih zakona o gradnji.

Hrvatsku je prošle godine posjetilo 8 milijuna turista, što znači kako se naglo povećao i  broj stranaca koji žele kupiti ili graditi kuću na našoj obali. Agencije za kupnju i prodaju nekretnina nude strancima mnoštvo usluga, te su svoj business proširile tijekom cijele obale.

Britanac Mark Campbell je ponosan na njegov novi dubrovački stan, ali ipak svim strancima poručuje: Ukoliko želite lijepu kuću, morate biti spremni na mnoge neočekivane peripetije. Potreban vam je ponajprije dobar odvjetnik, koji će ustvrditi da li postoji važeća građevinska i lokacijska dozvola, u čijem je stvarnom vlasništvu zemlja kao i ostale pojedinosti vezane uz to područje.

Prije deset godina, novonastala nezavisna država imala je tek nekoliko zakona koji su regulirali gradnju, ali i mnogo zakona povezanih direktno s predsjednikom Franjom Tuđmanom i njegovom strankom, koji su mogli graditi mnogo toga gdje god su htjeli, piše CSM. No, danas hrvatska Vlada marljivo radi na izradi zakona, kao i na njihovoj provedbi. Bageri su, piše list, najnovije oružje protiv bespravne gradnje.

Lokalni građevinari koji su sagradili četiri kuće bez dozvole na malom otoku sjeverozapadno od Dubrovnika neugodno su se iznenadili kad su vidjeli radnike s nalogom za rušenje njihovih kuća. Ministarstvo zaštite okoliša nada se kako će medijska potpora ovakvih akcija, uz činjenicu da je samo prošle godine srušeno 300 kuća, poslati jasnu poruku bespravnim graditeljima.

"Upravo zbog ovakvih mjera viđamo sve manje bespravno sagrađenih objekata" - rekla je glasnogovornica Ministarstva Kata Gojević, pa dodala: "Ukoliko budu gradili na području na kojem za to nemaju ovlasti, građevina će biti srušena. To je kao i svugdje u svijetu, potrebna je odgovarajuća dozvola."

No, za dozvolu su potrebni mjeseci čekanja, ukoliko se ona uopće i može dobiti, piše CSM. Mnoga vlasništva godinama su se prenosila po nasljeđu, što stvara dodatni problem, od kojeg u ovom slučaju profitiraju isključivo odvjetnici.

Dr. Staša Puškarić, znanstvenik za okoliš na American College of Menagement and Technology, tvrdi kako je usprkos zabrani gradnja po zonama, šteta ionako učinjena.

"Nema logike u ovim zdanjima." - rekao je Puškarić, misleći na mnoštvo kuća što su iznikle na poluotoku Lapad.

"U mojim očima zakoni su preblagi i prespori u odnosu na razvitak koji se upravo događa." - dodao je Staša. Svoj iskaz, kako piše CSM, zaključio je riječima kako je najveći izazov promijeniti ponašanje Hrvata u vrijeme kad su turisti sve više u potrazi za prirodnim ljepotama koje kod kuće ne mogu vidjeti.

"Zar ćemo koristiti svoje prirodne resurse kako bi gradili betonske hotele na obali? Imamo nešto što drugi nemaju, i zato je jako važno da to iskoristimo na drugi način." - dodao je Puškarić.