TREND pada prodaje nekretnina na obali, koji je počeo prošle, nastavlja se i ove godine.

"Glavni razlog za usporavanje prodaje nekretnina na obali je recesija na njemačkom tržištu koja se prelijeva i kod nas. Na nekim lokacijama čak do 90 posto kupaca su stranci, a uvijek su na prva tri mjesta Nijemci, Austrijanci i Slovenci tako da naše tržište nekretnina ovisi o ekonomskoj situaciji u tim zemljama", pojašnjava Lana Mihaljinac Knežević, članica Predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, za Dnevnik.hr.

Samo u jednoj županiji rast prodaje stanova

Gledajući po županijama, u 2023. je u odnosu na godinu ranije zabilježen značajno manji broj transakcija u svim priobalnim županijama osim u jednoj. U Istarskoj županiji prodaja je pala za 16.4 posto, u Primorsko-goranskoj za 9.4 posto, a u Zadarskoj za 11.5 posto, u Splitsko-dalmatinskoj za 14.7 posto, a 10.9 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. 

Jedina županija koja ima rast prodaje nekretnina, i to od čak 25 posto, je Šibensko-kninska, međutim, radi se o malim apsolutnim brojkama, kaže Mihaljinac Knežević. Prosječna realizirana cijena kvadrata na obali lani je iznosila nešto manje od 2600 eura, što je daleko od cijena o kojima često slušamo, a koje su dva do tri puta veće.

"Istina, u Dubrovniku ili Rovinju proda se neka nekretnina po 10 tisuća eura za kvadrat, ali to su statističke pogreške u smislu brojki. No, one su javnosti najzanimljivije pa se često ističu i stvara se kriva slika o tržištu nekretnina", ističe Mihaljinac Knežević.

Branko Papeš, direktor Dogma nekretnina iz Rijeke, potvrđuje kako je došlo do značajnijeg usporavanja tržišta na obali, i to, procjenjuje, za 20-ak posto. Najviše se, kaže, traže se kuće za odmor s bazenima od 500 do 700 tisuće eura i u tom dijelu tržišta dogodila se eksplozija i potražnje i cijena. Najčešće su kupci strani državljani ili povratnici u Hrvatsku. 

"Jozo iz Frankfurta pogleda tri nekretnine i jednu kupi. A Sebastian..."

"Unazad dvije godine 36 posto realiziranih kupovina su bili strani državljani, no u 50 posto slučajeva je to ex YU dijaspora s naglaskom na hrvatsku dijasporu. Postoji bitna razlika u radu sa strancima i našim ljudima. 

Kad stranac dođe kupovati nekretninu, to je kao da mi idemo u Albaniju ili Maroko. Nemaju povjerenja, ne pričaju naš jezik, ne razumiju naš zakonodavni sustav, nisu emotivno vezani za Hrvatsku. I brzina odluke o kupnji koju donosi naš čovjek i stranac je neusporediva", ističe Papeš pa plastično opisuje: "Kad nam dođe Jozo iz Frankfurta, pogleda tri nekretnine, a jednu kupi. Kada dođe Sabastian Müller, stomatolog iz Münchena, on pogleda pet, sedam ili 15 nekretnina, traži sve podatke, kreće cjenkanje, i onda dolazi njegov odvjetnik nakon pet mjeseci. I onda se često kupnja niti ne realizira."

Strancima je Hrvatska i dalje iznimno atraktivna za kupnju nekretnina, a najvažnija im je sigurnost.

"Vole naravno i prirodne ljepote, kažu mi: nebo je kod vas drugačije boje. Hrvatsku odabiru i zbog kvalitete života te blizine Hrvatska kao auto-destinacije. Zadnje, no ne i manje važno, i dalje smo povoljnija kupovina od Španjolske ili Italije", tumači Papeš. 

Cijene u Gorskom kotaru su eksplodirale

Iako je malo udaljeniji od mora, Gorski kotar postao je iznimno tražena destinacija za kupnju nekretnina za odmor. 

"Cijene su doslovce eksplodirale od korone naovamo. Prije se zemljište moglo kupiti za 7500 do 10.000 eura, a danas je cijena 40 do 50 tisuća eura. To se sad lagano prelijeva i na Liku. Tako da tko planira investiciju, to je sigurno lokacija gdje treba ulagati", kaže Papeš.

"Ima stranaca koji imaju jako puno novaca i traže vilu, neki drugi traže best buy. Prodajemo sve od apartmana od 40-ak kvadrata do luksuznih vila. Neki kupuju kao kombinaciju za vlastito korištenje plus turistički najam. Kad se radi o najmu, povrat investicije je oko 10 posto godišnje", pojašnjava.