Foto: Privatni album

"POČETKOM 2000-te nosila sam donacije u dom Maslina u Dubrovniku i tada sam upoznala Nikšu. Iako je imao samo deset godina, tužnih se dana skupilo previše i za dva života. Majka alkoholičarke ostavila ga je gotovo odmah nakon rođenja te je jedini dom koji je poznavao bio onaj za nezbrinutu djecu. No i unatoč tome što je rastao bez obitelji i ljubavi koju samo obitelj može pružiti, Nikša je bio predivno dijete, samozatajno, radišno, elokventno te iznimno simpatično i susretljivo. Iako sam, samo nekoliko mjeseci prije susreta s Nikšom, rodila svoje prvo dijete, poželjela sam da i Nikša postane član naše obitelji te da bude stariji brat mom djetetu", kaže za Index poduzetnica Sanela Dropulić.

Njena želja da Nikšu, iz hladnih zidova doma, odvede u toplo, obiteljsko okruženje, bila je nepokolebljiva. Odmah je počela prikupljati sve potrebne informacije i odlaziti na razgovore s nadležnima. Saznala je koje sve stroge materijalne i obiteljske preduvjete mora ispuniti, a veliku nadu da će se njena velika želja ostvariti ulijevalo joj je to što je Nikša više nije bio beba, nego starije dijete.

"Nadala sam se da procedura posvajanja neće trajati dugo i da će Nikša uskoro, iz doma za nezbrinutu djecu, doseliti k nama, u dom u kom je bio željeno dijete. No, moje su se nade rastopile čim su me u Domu upoznali s Nikšinom situacijom, odnosno administracijom koja je njega i mnogu drugu djecu "osudila" na djetinjstvo i odrastanje po domovima. Rekli su mi da je Nikšina majka, već "osujetila" nekoliko prethodnih pokušaja njegovog usvajanja, koristeći zakonsku mogućnost da se, šest mjeseci, barem jednom navrati u Dom i vidi kako joj je dijete. Koliko je tu ženu to uistinu zanimalo, govori i činjenica da je Nikšu uvijek dolazila vidjeti samo desetak dana prije isteka tog roka od pola godine, no i to je bilo dovoljno da se procedura posvojenja zaustavi", kaže Sanela. 

Kada je s gorčinom shvatila da malog Nikšu ne može spasiti iz ralja administracije koja pogoduje roditeljima koji ostavljaju vlastitu djecu, a s druge strane tu istu djecu grubo osuđuje na život u domu, bez obitelji, željela je, bar za blagdane, omogućiti Nikši da osjeti obiteljsku atmosferu.

"Molila sam da omoguće da Nikša bar Božić, Novu godinu i Uskrs provede u krugu ljudi koji ga vole, no niti to nije bilo moguće. U domu su mi objasnili da za sve moraju pitati njegovu majku koja nikada nije dala dopuštenje za nešto slično. Kada su vidjeli koliko sam razočarana i nesretna, otvoreno su mi rekli "Uživajte u ovim kratkim trenucima druženja s Nikšom, ali nemojte se vezati za to dijete jer ga nikada nećete moći usvojiti", priča za Index Sanela Dropulić.

Za nju se, kaže, svaka želja za posvojenjem tada ugasila. Ne želeći mu ulijevati lažnu nadu da će ga jednog dana odvesti kući i pokloniti mu najvredniji dar – sretno djetinjstvo u krugu obitelji, malog Nikšu više nikada nije vidjela.

Sanela je danas majka četvero djece iako o posvojenju više ne razmišlja, i dalje volontira u domovina za nezbrinutu djecu. Prilikom nedavne posjete jednom takvom domu neugodno se iznenadila shvativši da se, od trenutka kada je željela posvojiti Nikšu, pa do danas gotovo ništa nije promijenilo na bolje.

"Prije par tjedana, prilikom uručenja donacije Caritasovom domu Kuća ljubavi, koja u Zagrebu skrbi o djeci koja su napuštena od rođenja, rekli su mi da i dalje vrijede iste pravila te da je samo jedan telefonski poziv roditelja u šest mjeseci dovoljan da se zaustavi čitav postupak posvojenja. Na žalost djece koja čekaju posvojenje, na žalost bračnih parova i žena koje žele posvojiti dijete, ali i sustava koji postaje jedini koji se brine o djeci nemarnih bioloških roditelja, kvalitetnih pomaka nema ni nakon čitavog desetljeća. Ogorčena time, na svom sam Facebook profilu napisala priču o dvije malene bebe koje sam vidjela u domu bez roditeljske skrbi. No, iako se posvojenja odvijaju izuzetno sporo, reakcija na moju objavu bila je munjevita. Iz centra za socijalnu skrb odmah su mi napisali da uklonim fotografije mališana s Facebooka", kaže Sanela.

"Ne znam tko Vam je dozvolio slikati djecu koja su očigledno smještena u Dječjem domu, no to kao i objavljivanje uz komentare o roditeljima i posvojenju niti su primjereni niti zakonom dopušteni. Vjerujem u Vaše dobre namjere no izabrali ste pogrešan način. A priča o telefonskom kontaktu u 6 mjeseci koji je dovoljan da se roditelju ne može oduzeti roditeljska skrb samo je jedan od netočnih i neutemeljenih mitova. Niz je faktora i razloga i svaka priča je drugačija, a prioritet je u stvaranju uvjeta za povratak djeteta u biološku obitelj. Ako se procijeni da to nije moguće, postoje mehanizmi i mjere za zaštitu djece, no naglasak je na potrebama i najboljem interesu djece, a ne potencijalnih posvojitelja", stoji u poruci koju je naša sugovornica primila iz Centra za socijalnu skrb.

Svako je dijete priča za sebe i u prvom se redu mora poštovati dobrobit djeteta, slaže se Sanela, no istovremeno se pita da li je, s ovakvim sustavom, dobrobit djece doista na prvom mjestu.

"Mnogi biološki roditelji su narkomani, alkoholičari, psihički bolesnici koji u nekim uvjetima čak nemaju niti sposobnost odlučivati o svom djetetu, no ipak ih se pita. Birokracija se mora pokrenuti slijedeći pozitivne primjere razvijenih država svijeta u kojima je postupak oduzimanja roditeljske sposobnosti znatno stroži i učinkovitiji te mnogo bolje podupire dobrobit djece bez primjerene roditeljske skrbi", smatra Dropulić. Nakon njene objave na Facebooku javilo joj se, kaže, nekoliko bračnih parova koji su se. u pokušaju da posvoje dijete. susreli s istim problemima kao i ona te nikada nisu uspjeli posvojiti nekoga od mališana iz doma.

Trenutno pretpostavku za posvojenje ima 449 djece u sustavu

"To su djeca koja su, po Obiteljskom zakonu, ispunila pretpostavke za posvojenje, ali ne znači da će se kod sve djece posvojenje i realizirati. Neka od njih su starije životne dobi, iznad 10 godina (preko 50 posto ukupnog broja) i interes potencijalnih posvojitelja za njihovo posvojenje je mali, dio djece je teško narušenog zdravstvenog stanja, a dio se nalazi kod srodnika i institut posvojenja nije u njihovom interesu. U domovima za djecu i mlađe punoljetne osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi na smještaju se nalazi  866 djece. Tu se uglavnom ne radi o djeci bez roditelja, već su tu i djeca bez adekvatne roditeljske srbi, roditelja kojima je npr. oduzeto pravo na život s djetetom i slično", rekao je za Index Tihomir Ivka iz kabineta ministrice Milanke Opačić.

Iz Ministarstva socijalne politike i mladih nadalje navode da su prava, obveze i odgovornosti roditelja prema maloljetnom djetetu te mjere obiteljsko-pravne zaštite djeteta o kojem roditelji odgovarajuće ne skrbe, uređeni Obiteljskim zakonom.

"Posvojenje je poseban oblik trajnog zbrinjavanja djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Posvojiti se može dijete ako su roditelji dali pristanak na posvojenje ili su odlukom suda lišeni prava na roditeljsku skrb. Važećim Obiteljskim zakonom (NN br: 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 57/11. i 25/13.), roditelja koji ne skrbi dulje od tri mjeseca o djetetu s kojim ne živi, može se lišiti prava na roditeljsku skrb", kaže Ivka.

Napominje pak da su prijedlogom Obiteljskog zakona, koji je u proceduri donošenja na Hrvatskom Saboru, značajno drugačije uređene mjere obiteljsko pravne zaštite djece o kojima roditelji odgovarajuće ne skrbe, kako bi se, s jedne strane, pružila efikasnija stručna  pomoć i podrška roditelju koji odgovarajuće ne skrbi o djetetu, a s druge se strane predviđaju efikasnije mjere koje će osigurati brže rješavanje trajnog zbrinjavanja djeteta o kojem roditelji ne skrbe.

"Zakonom se precizno uređuju situacije kada se predlaže donošenje sudske odluke koja nadomješta pristanak roditelja na posvojenje, kao potpuno nove mjere. Uz predložene zakonske promjene, Ministarstvo socijalne politike i mladih je u posljednjih nekoliko godina kontinuirano poduzimalo mjere i aktivnosti i s ciljem posvojenja većeg broja djece koja imaju ispunjene pravne pretpostavke za posvojenje, kao primjerice ustrojem jedinstvenog Registra potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj i Registra djece za posvojenje, analizom podataka o djeci za posvojenje i drugim ciljanim aktivnostima", navode iz Ministarstva socijalne politike i mladih.