PRIJE tri godine okončano je suđenje za deset većinom rasistički motiviranih ubojstava koje je počinila neonacistička ćelija NSU. Prvooptužena Beate Zschäpe žalila se na doživotnu kaznu. Bez uspjeha.

Prvooptužena iz "NSU-procesa", Beate Zschäpe, i dalje mora ostati iza rešetaka. Savezni vrhovni sud (BGH) odbacio je njezinu žalbu na presudu kojom je osuđena na doživotnu kaznu zatvora zbog sudjelovanja u deseterostrukom ubojstvu, odnosno u drugim teškim kaznenim djelima, piše DW.

BGH tvrdi da je njezin pokušaj revidiranja kazne u svim ključnim točkama posve neutemeljen, potvrđeno je iz Karlsruhea. Presuda je time postala pravomoćna.

Doživotno iza rešetaka

Sud je osim toga zaključio kako se radi o posebno teškom slučaju krivnje za počinjene zločine – a to znači da je već sad isključena mogućnost otpuštanja Beate Zschäpe iz zatvora nakon što u zatvoru provede 15 godina.

BGH je ujedno potvrdio i izrečene kazne dvojici njezinih suoptuženika, Ralfu W. i Holgeru G. Oni su osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne zbog pružanja pomoći u ubojstvima, odnosno za podršku tročlanoj NSU-ovoj desno-ekstremnoj ćeliji.

Beate Zschäpe je 14 godina živjela u "podzemlju" zajedno sa svojim prijateljima Uweom Mundlosom i Uweom Böhnhardtom. U tom su razdoblju dva muška člana neonacističke organizacije ubila osam muškaraca koji su bili podrijetlom iz Turske, jednog poduzetnika podrijetlom iz Grčke te jednu njemačku policajku. Prije deset godina su njih dvojica počinila samoubojstvo kako bi izbjegla da ih njemačke vlasti uhite. Zschäpe je tada podmetnula požar u zajedničkom stanu, poslala video kojim NSU preuzima odgovornost za seriju zločina – te se predala.

Petogodišnji sudski proces

Petogodišnji veliki sudski proces koji se bavio ubojstvima i napadima od strane terorističke ćelije NSU okončan je 11.7.2018. – nakon više od pet godina, koliko je trajao, i nakon više od 400 ročišta. Viši pokrajinski sud (OLG) u bavarskom Münchenu osudio je Zschäpe, kao jedinu preživjelu članicu terorističke trojke, na doživotnu kaznu zatvora zbog sudioništva u tim zločinima. I to usprkos činjenici da ne postoje nikakvi dokazi da je ona uopće osobno bila na nekoj od lokacija na kojima su izvršena ubojstva ili napadi.

BGH je isključivo provjeravao jesu li tijekom suđenja napravljene neke greške pravne prirode. Vrhovni sud nije ponovno saslušavao svjedoke. U slučaju da BGH utvrdi da nije bilo nekih propusta, presuda postaje pravomoćna. A u slučaju da revizija bude uspješna, suci Vrhovnog suda ukidaju kompletnu presudu ili neke njezine dijelove.