Foto: FAH/SuZG

UGOVOR, koji je u zavjetrini godišnjih odmora u srpnju potpisan između Sveučilišta u Zagrebu (SuZG) i Filozofskog fakulteta Družbe Isusove (FFDI), novi je dokaz da se vjerskim i sekularnim obrazovnim institucijama u Hrvatskoj nikako ne sudi jednakim pravilima. Naprotiv!

Liberalniji mediji i dijelovi akademske zajednice već duže vrijeme upozoravaju na sve jača nastojanja da se u Hrvatskoj provede opća konzervativna revolucija, odnosno klerikalizacija društva i obrazovnog sustava. U prilog ideji da je taj proces stvaran, odnosno da nije samo projekcija dijela političke i akademske zajednice, jasno govore recentna zbivanja na Sveučilištu, osobito na Filozofskom fakultetu i u novije vrijeme na Hrvatskim studijima, o čemu smo na Indexu višekratno pisali.

Naime, poznato je da su rektor Damir Boras i donedavni dekan FF-a Vlatko Previšić pokušali progurati posebne ugovore o suradnji između FF-a i Katoličkog bogoslovnog fakulteta kojima bi studenti potonjeg stekli prednost pri zapošljavanju jer bi im diplome FF-a omogućile da u školama uz sveprisutan vjeronauk predaju i druge predmete koje do sada nisu mogli. Pokušaji su naišli na snažne otpore na FF-u, pa i na pravu pobunu studenata i profesora. Previšić je u međuvremenu smijenjen, međutim, Boras je ponovno na ključna mjesta postavio svoje ljude, tako da borbe još ni izdaleka nisu okončane.

Hrvatski studiji nedavno su došli u fokus javnosti zbog činjenice da im je novi voditelj Mario Grčević, kojeg im je Boras nametnuo protiv volje Znanstveno-nastavnog vijeća, namijenio sudbinu koja neminovno vodi u smanjenje opsega njihovih programa te u jačanje njegove izrazito hrvatske komponente. Drugim riječima, HS bi uskoro vjerojatno trebao ostati bez većine programa koji nemaju hrvatski predznak, kao što su primjerice psihologija, komunikologija, filozofija i sociologija, a potom možda i povijest. Ostala bi im vjerojatno samo kroatologija i pomoćne discipline koje bi pokrivale teme poput hrvatske filozofije, hrvatskog društva i hrvatske povijesti.

Ovakvi potezi opravdavaju se činjenicom da je bivši ministar znanosti Vedran Mornar u svojem pismu očekivanja 2014., nakon provedene reakreditacije fakulteta, od HS-a tražio da regulira svoj pravni status, jer još uvijek nije fakultet s pravnom osobnosti, te da pronađe neki vlastiti jedinstveni identitet kojim će se razlikovati od Filozofskog. Zahtjevi za promjenom postavljeni su pred HS, ali ne i pred FF, unatoč činjenici da su u istoj reakreditaciji HS bolje ocijenjeni od FF-a.

Što Isusovački može, HS ne može

S druge strane, brojni potezi vodećih ljudi na SuZG-u pokazuju da ista pravila ne vrijede i za fakultete pod zaštitom Crkve. Naime, Filozofski fakultet Družbe Isusove (FFDI) dva je desetljeća bio odjel Hrvatskih studija, tako da su zaposlenici FFDI-a bili zaposlenici HS-a. U postupku reakreditacije, koji je FFDI prošao odvojeno od HS-a, utvrđeno je da obje ustanove moraju regulirati svoj pravni status, što se i navodi u ministrovom pismu očekivanja koje su obje ustanove dobile na koncu reakreditacijskog procesa. Međutim, umjesto da se HS i FFDI kao njegov odjel rješavaju u jednom zajedničkom postupku – budući da imaju zajednička tijela upravljanja, službe i pravilnike –  rektor Boras ih je odlučio rješavati u dva odvojena postupka. Pritom u postupak za FFDI nije bio uključen nitko s HS-a, iako je FFDI odjel HS-a. Zapravo, ne samo da HS nisu bili konzultirani, nego nisu bili ni službeno obaviješteni o pokretanju postupka za FFDI.

Drugo, neobično je da se postupak za jedan odjel (FFDI) pokreće prije negoli se pokrenuo za ustanovu kojoj taj odjel formalno-pravno pripada (HS). Postoje velike razlike između HS-a i FFDI-ja. Primjerice, HS zapošljava preko 70 nastavnika, dok ih FFDI zapošljava 25. HS izvodi 11 preddiplomskih studijskih programa, 7 diplomskih i 3 doktorska, dok FFDI izvodi svega 2 preddiplomska, 2 diplomska i 2 doktorska studijska programa. Sve je još neobičnije ako znamo da je HS kao sastavnica zatražio pokretanje postupka 9. travnja 2015., mjesec dana prije negoli je to učinio FFDI (13. svibnja 2015.).

Treće, rektor Boras donio je 8. prosinca 2015. odluku o uključivanju FFDI-ja u sastav Sveučilišta u Zagrebu i imenovao svoj odbor koji će to uključivanje provesti u djelo. Time će FFDI regulirati svoj pravni status, kao što se traži u ministrovom pismu očekivanja. Zanimljivo je, međutim, da u toj odluci nije bilo ni riječi o znanstvenom profilu i ustroju FFDI-ja, iako se u pismu očekivanja izričito traži da FFDI poduzme odgovarajuće korake i na tom planu. To je zanimljivo jer je rektor Boras 1. veljače 2016. donio odluku o pokretanju postupka rješavanja pravnog statusa Hrvatskih studija, ali u tom je postupku bila predviđena promjena znanstveno-nastavnog profila i ustroja HS, za što je nadležno jedino Znanstveno-nastavno vijeće HS-a. Međutim, Znanstveno-nastavno vijeće nije dobilo priliku da samo imenuje predstavnike u odbor koji je formirao rektor Boras, već je trojicu članova HS-a (od ukupno osam članova Odbora) odabrao i imenovao sam Boras. Rektor je svojom odlukom o pokretanju postupka rješavanja pravnog statusa HS-a toj ustanovi nametnuo i embargo na razvoj novih programa, na zapošljavanje i na napredovanja, što zaposlenici HS-a smatraju neopravdanim, nekorektnim i izrazito štetnim. Nameće se pitanje kako to da se odlukom o uključivanju FFDI-ja u sastav Sveučilišta u Zagrebu nije ujedno išlo regulirati i pitanje znanstvenog profila i ustroja FFDI-ja? Zašto se i FFDI-ju do okončanja postupka nije zabranio rad na studijskim programima, zapošljavanje i napredovanja? Izgleda da tu postoje dvostruki standardi po principu „Quod licet Iovi, non licet bovi“.

Na HS-u taj nejednak tretman tumače i kao pokušaj institucionalnog gušenja studijskih programa koji predstavljaju izravnu konkurenciju Filozofskom fakultetu, kao što je psihologija orijentirana na praktična znanja i rad u klinikama, sociologija sa specifičnim modulima ili filozofija analitičkog smjera koja ne robuje ni lijevoj (neomarksističkoj) niti crkvenoj, odnosno konfesionalnoj ideološkoj matrici.

Sveučilišni ugovor vjerskih vjerodostojnika

FFDI je već potpisao Ugovor sa SuZG-om (vidite dolje) iako nije ispunio postavljene mu slične zahtjeve. Ugovor je 29. srpnja sa zamjenikom Velikog kancelara, Antom Tustonjićem, potpisao drugi vjerski velikodostojnik, predsjednik Sinodalnog vijeća Hrvatske starokatoličke crkve, Damir Boras. Fakultet je u Ugovoru, prema odluci Senata iz prosinca 2015. također službeno nazvan novim imenom – postao je Fakultet filozofije i religijskih znanosti (FFRZ). Ustanova sa 25 zaposlenih nastavnika koji izvode svega 2 preddiplomska, 2 diplomska i 2 doktorska studijska programa, dakle, bez problema postaje fakultet, iako u ministrovom pismu očekivanja stoji opaska da „uvidom u Upisnik znanstvenika nije razvidno da Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu ispunjava potrebne minimalne uvjete vezane uz broj znanstvenika izabranih u odgovarajuće znanstveno zvanje u punom radnom odnosu.“

Jedan od osnivača Hrvatskih studija, Jure Zovko, šef katedre za teorijsku filozofiju na Sveučilištu u Zadru, kaže da nije fer da se u sklopu iste institucije, Sveučilišta u Zagrebu, primjenjuju različiti kriteriji bez ikakvog obrazloženja.

„Budući da je sveučilište javna institucija, ono bi trebalo dati jasno tumačenje zašto je u jednom slučaju morao biti poštovan zahtjev iz pisma, a u drugom ne. Budući da je sveučilište javna institucija, ono bi trebalo javnosti objasniti zašto je odstupilo od kriterija jednakobraznosti u ovom slučaju“, rekao je Zovko za Index.

Odgovorni Vatikanu, državi baš i ne

U ovoj priči, uz činjenicu da se Isusovci ne mjere istim aršinom, također je zanimljivo da se na fakultetu zadržava paralelni crkveni autoritet. Naime, ni na koji način nije jasno kako su to „nastavnici, zaposlenici i studenti FFRZ-a izjednačeni u pravima i obvezama s drugim nastavnicima, zaposlenicima i studentima SuZG-a“, kako piše u Ugovoru, ako „Veliki kancelar FFRZ-a koji predstavlja Svetu Stolicu na Fakultetu“ ima pravo veta na imenovanje redovitih i izvanrednih profesora?

Iz Ugovora, među ostalim, proizlazi da će „FFRZ u svojem osobitom svojstvu znanstveno-nastavne ustanove Katoličke crkve u svoje opće akte ugraditi odgovarajuće propise Katoličke crkve o crkvenim sveučilištima i fakultetima, poštujući znanstveno-nastavne kriterije Katoličke crkve i Sveučilišta“. Ovime se SuZG očito velikodušno odriče svoje autonomije u korist Katoličke crkve.

Ako ovo nije još jedan krupan korak u klerikalizaciji Sveučilišta u Zagrebu, odnosno korak prema konkretizaciji rektorova slavnog obećanja o vraćanju Sveučilišta „biblijskim vrijednostima“, treba se pitati što jest. I što se još može očekivati?

Ugovor Sveučilišta i Isusovačkog by Index.hr on Scribd