Foto: Shutterstock

GOTOVO 120 šefova država, među kojima i predsjednici SAD-a, Kine, Indije i članica EU-a, zemalja odgovornih za najveću emisiju štetnih ugljikovih plinova, sudjelovat će od 30. studenoga do 11. prosinca u Parizu na UN-ovom summitu o klimi (COP21) ne bi li dogovorili sporazum o jednom od najvećih izazova 21. stoljeća - spašavanju planeta od razornih klimatskih posljedica.

Globalni čelnici će na skupu u Parizu pokušati dogovoriti smanjenje emisije štetnih plinova kao glavnih krivaca za učinak staklenika i posljedično tome zagrijavanja planeta s katastrofalnim posljedicama poput otapanja ledenjaka, porasta razine mora, poplava, suša, ugrožavanja sigurnosti hrane i dostupnosti vode.

"Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova našeg vremena", poručili su sredinom mjeseca čelnici najrazvijenijih ekonomija svijeta (G20) na skupu u Antalyi. Iako je to bila posljednja šansa čelnicima za izravne razgovore o važnim ekološkim pitanjima uoči summita u Parizu, nisu uspjeli pronaći zajednički nazivnik za globalni sporazum o klimi kojim bi se porast temperature prouzročen emisijom stakleničkih plinova ograničio u skoroj budućnosti na manje od dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Koliko je još nesloge oko tog pitanja pokazuje izjava jednog europskog dužnosnika koji je kazao da je na skupu u Turskoj "u jednom trenutku pomislio da ne živimo svi na istom planetu".

Temperatura raste

U međuvremenu sat zlokobno otkucava, a britanski meteorološki institut je upozorio da je temperatura na Zemlji u 2015. bila 1 Celzijev stupanj viša u odnosu na predindustrijsko doba ili između 1850. i 1900

"Vidjeli smo da je ove godine na Tihom oceanu nastao snažan El Nino koji je utjecao na svjetske temperature", rekao je Stephen Belcher, direktor Met Officea. "Slične pojave smo već imali, ali ovo je prvi put da dosežemo prag od 1 Celzijeva stupnja i jasno je da ljudski utjecaj vodi našu današnju klimu u nepoznato".

S obzirom na broj visokih državnika pariška konferencija UN-a o klimi je jedna od najvažnijih diplomatskih konferencija ikada organiziranih izvan UN-a u New Yorku, što pokazuje da na najvišoj razini postoji svijest o ozbiljnosti stanja i prijetnjama, a Pariz će pokazati postoji li volja da se postigne obvezujući sporazum o smanjenju stakleničkih plinova na razdoblje od 20 do 30 godina.
"Neću vam reći da će globalni sporazum biti neko čudesno rješenje koje može otkloniti prijetnje uzrokovane klimatskim promjenama, ali istina jest da bez globalnog sporazuma te prijetnje sigurno nećemo otkloniti", izjavio je prije koji dan američki državni tajnik John Kerry.

Znanstvenici opetovano upozoravaju da se već s povećanjem temperature za 1 stupanj Celzija posljedice zagrijavanja planeta već itekako osjećaju: suše, poplave, nestanak koraljnih grebena...

"No +2 stupnja Celzija posebno će se odraziti na razinu oceana i njihovo zakiseljavanje. Za otoke poput Tuvalua ili Kiribatija, ali i brojne druge, to je pitanje opstanka", kazali su znanstvenici.

Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) u svom najnovijem izvješću klimatske promjene navodi kao vodeći uzrok pogoršanja zdravlja oceana. Istraživanja uključena u izvješće "Oživljavanje gospodarstva oceana: Slučaj za akciju - 2015" pokazuju da će po trenutnoj stopi globalnog zatopljenja do 2050. godine potpuno nestati koraljni grebeni koji pružaju hranu, radna mjesta i prirodnu zaštitu od oluja za nekoliko stotina milijuna ljudi. Osim samog zagrijavanja vode, klimatske promjene izazivaju povećanu kiselost oceana.

Šangaj, Bombaj i New York pod vodom

WWF pritom ističe da vrijednost bogatstva oceana može konkurirati vrijednosti mnogih vodećih svjetskih gospodarstava, no njegovi resursi brzo se smanjuju. Vrijednost ključne imovine oceana konzervativno se procjenjuje na najmanje 24 bilijuna dolara. U odnosu na  top 10 svjetskih gospodarstava, ocean bi zauzeo sedmo mjesto s godišnjom vrijednošću dobara i usluga u iznosu od 2,5 bilijuna dolara.

"Ocean konkurira bogatstvu najbogatijih zemalja na svijetu, a dopušta se da tone u dubine lošeg gospodarstva", rekao je Marco Lambertini, direktor WWF-a. "Kao odgovorni dioničari, ne možemo očekivati da ćemo u beskonačnost nesmotreno uzimati vrijednu imovinu oceana, pritom ne ulažući  u njegovu budućnosti."

Dugoročno, zbog podizanja razine oceana Šangaj, Bombaj ili New York će biti djelomično potopljeni, a ako se temperatura povisi za 4 stupnja Celzija bit će gotovo potpuno pod vodom. Američka studija pokazuje da će s porastom temperature od 1,5 stupnja Celzija biti ugroženo područje sa 137 milijuna ljudi, s 2 stupnja 280 milijuna ljudi, a s 4 stupnja područje na kojem obitava 600 milijuna ljudi.

"Kako bi izbjegli otapanje Grenlanda morali bi ostati u zoni od 1,5-1,9 stupnjeva Celzija", ističe klimatolog Jean Jouzel.

UN priznaje da je obuzdavanje globalnog zatopljenja ispod 2 stupnja Celzija moguće, ali da predstavlja tehnološke, ekonomske i institucionalne izazove. Također upozorava da vrijeme istječe i da u Parizu apsolutno treba postići sporazum.

Najveći zagađivači

Uoči konferencije, 170 zemalja je UN-u dostavilo planove za smanjivanje emisije štetnih plinova za razdoblje od 2025. do 2030.

Kina, SAD, EU, Indija, Rusija, Japan, Brazil, Iran, Indonezija i Kanada odgovorne su za 90 posto emisije stakleničkih plinova.

Kina je najveći zagađivač, odgovorna za jednu četvrtinu sveukupne emisije CO2, no obećala je snažni angažman u borbi protiv globalnog zatopljenja. Istovremeno najveći potrošač ugljena, ali i prvi ulagač u obnovljive izvore energije, Kina planira do 2030. za 60 do 65 posto smanjiti svoju ovisnost o ugljenu kao energentu.

SAD je drugi najveći zagađivač i planira do 2025. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 26 do 28 posto. EU je početkom ožujka ponudio plan smanjenja stakleničkih plinova u odnosu na 1990. za najmanje 40 posto do 2030.

Indija je , u odnosu na razinu emisije iz 2005, obećala smanjiti emisiju CO2 za 35 posto do 2030. te računa da će do te godine 40 posto električne energije dobivati iz obnovljivih izvora energije.

Rusija i Brazil najavili su smanjenje za 25 do 30 posto do 2030. Japan, kao šesti po redu zagađivač, najavljuje smanjenje emisije štetnih plinova za 26 posto do 2030., računajući na povratak nuklearnoj energiji.

Traže se radikalne mjere

Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius, koji predsjeda raspravama, smatra da neki objektivni razlozi mogu pridonijeti uspjehu konferencije. "Fenomen se pogoršao, svijest ljudi je sve veća, zahuktala se znanstvena rasprava o klimi, a SAD i Kina su znakovito promijenile stajalište o nužnosti hitne borbe protiv klimatskih promjena.

Suprotno od konferencije u Kopenhagenu 2009., Washington i Peking su odlučniji nego ikada da se u Parizu zaključi dobar sporazum. Jer vrijeme planetu ne ide u prilog: od 1990. smo svjedoci da se razina oceana raste, zaredale su se ekstremne vremenske nepogode, ubrzalo topljenje ledenjaka, došlo je do izmjene i diobe vrsta, posebice riba, a posljedice su vidljive na svim kontinentima. No, najgore tek slijedi ukoliko se ne poduzmu radikalne mjere, tvrde znanstvenici.

Kako bi ostali ispod porasta temperature za 2 stupnja Celzija, potrebno je do 2050. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 do 70 posto, što podrazumijeva dramatični obrat prema energetskim rješenjima s niskom razinom CO2, jer su fosilna goriva - ugljen, nafta, plin - krivci za 80 posto svjetske proizvodnje energije. Također bi se trebalo uhvatiti u koštac s poljoprivredom i deforestacijom jer su te djelatnosti odgovorne za četvrtinu sveukupne količine emisije.

World Resources Institute ocjenjuje da su obećanja najavljena prije pariške konferencije i dalje nedovoljna da se porast temperature zadrži ispod 2 stupnja Celzija.

Ostaje za vidjeti hoće li svjetski čelnici u Parizu, ujedinjeni u boli i solidarnosti s ranjenim gradom koji svojih 130 žitelja zauvijek izgubio u rafalnoj paljbi islamskih terorista, pod dojmom brige za univerzalne vrijednosti biti voljni pokazati spremnost da očuvaju planet Zemlju.

Hrvatsko izaslanstvo na otvaranju konferencije predvodit će premijer Zoran Milanović

Za osiguranje konferencije UN-a o klimi  koja počinje malo više od dva tjedna nakon napada u najposjećenijoj prijestolnici na svijetu, francuske vlasti angažirale su gotovo 11.000 policajaca. Ukupno 120.000 policajaca, žandara i vojnika raspoređeno je "na cjelokupnom francuskom teritoriju" nakon džihadističkih napada 13. studenoga.

U okviru izvanrednog stanja uvedenog nakon napada, francuska vlada zabranila je u glavnom gradu održavanje velikog prosvjeda za klimu prvotno predviđena za nedjelju, uoči otvaranja COP21.