Ilustracija: Index (Fah)

U VLADI su nam u travnju ove godine tvrdili kako nisu angažirali ni domaće ni strane konzultante na izradi Zakona o postupku izvanredne Uprave, odnosno na izradi Lex Agrokora, a u svibnju ove godine tvrdili su da ipak jesu, no da popis tih ljudi ne postoji te da nemaju informaciju tko je sve radio na Lexu. No, sinoć se opet dogodio obrat.

Ima informacije, ali ih ne želi dati!?

Naime, potpredsjednica vlade Martina Dalić otvoreno je u Dnevniku Nove TV rekla da posjeduje ključne informacije o autorima Lexa, ali ih ne želi dati u javnost jer misli da to nije uobičajeno!? Otegotno je da se Dalić u svibnju ove godine pozivala na Zakon o pristupu na informacije tvrdeći kako nema popis autora Lexa pa se postavlja i pitanje njezine izravne odgovornosti u zataškavanju informacije koja bi morala biti ne samo javno prezentirana nego i u interesu istrage DORH-a.

No, krenimo redom.

"Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta nije izradilo popis, zapis ili bilo koji drugi oblik dokumenta koji bi sadržavao popis pravnih i financijskih stručnjaka koji su davali mišljenja te nije zatražilo, niti posjeduje, pisani tekst mišljenja istih, u svezi izrade Prijedloga zakona", stajalo je u svibnju ove godine u pismenom obrazloženju Ministarstva gospodarstva koje vodi potpredsjednica vlade Martina Dalić.

Teza Dalić je da ljudi moraju biti anonimni!?

Riječ je o službenom odgovoru na zahtjev o pravu na pristup informacijama o tome tko je sve bio angažiran na izradi Zakona o postupku izvanredne Uprave, odnosno na izradi Lex Agrokora. Dalić se u svibnju pozivala na članak 23. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim se pripisuje da će "tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se ta informacija nalazi".

No, sinoć je Dalić potvrdila da ipak ima saznanja i informacije o tome koji su ljudi sudjelovali u kreiranju Zakona, ali da ih ne želi obznaniti. Iz njezinog odgovora jasno je kako se u svibnju ove godine nikako nije mogla pozvati na članak 23.

"Ja mislim da je važno da svi oni ljudi, kao i u slučaju ovog zakona, tako i u slučaju svih drugih zakona, koji su konzultirani, koji daju svoje mišljenje, da ostanu u istom onom položaju, u kojem su takve osobe kod pisanja drugih zakona", rekla je ministrica Dalić prilikom gostovanja sinoć u Dnevniku Nove TV.

Čemu radne skupine i javna rasprava?

Dalić je sinoć tvrdila da se nikada do sada nije govorilo o imenima ljudi koji sudjeluju u izradi zakona pa da bi se to pravilo trebalo primijeniti i sada kada se prikrivaju imena ljudi koji su sudjelovali u pisanju Lex Agrokora.

"Niti u jednom zakonu dosad, koliko god ih ima u hrvatskom pravnom sustavu, nije se govorilo o imenima ljudi koji su radili na njegovoj pripremi, zbog toga što ovaj zakon, kao i svaki drugi zakon, prolazi proceduru. Nakon što se napiše prvi tekst, mišljenja ministarstava kojih se to tiče, prolazi proceduru vlade i na kraju, usvojen je u saboru i ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bi se u slučaju ovog zakona postupalo na drugačiji način", rekla je Dalić sinoć na Novoj TV.

Naravno, i ta tvrdnja Dalić daleko je od istine. Zakon za Agrokor radio se gotovo "preko noći" i nisu poštovani protokoli kao kod drugih zakona.

Tako nije postojala radna skupina za kreiranje zakona, odnosno nije poznato tko je sve bio u toj radnoj skupini. Primjerice, ministarstva za svoje bitne zakone formiraju radne skupine za izradu zakona, a ta imena bivaju javno objavljena ili na službenim stranicama ministarstva ili onima vlade.

Javnost ima pravo znati, a Dalić ne smije skrivati

Isto tako, za Lex Agrokor nije postojala javna rasprava kakva je uobičajena. Odnosno, da rezimiramo, izostala je bilo kakva javna kontrola oko donošenja ovog spornog zakona. Pri tome su i kreatori tog zakona postali državna tajna iako su neki od njih imali izravne koristi.

Da javnost ima pravo znati tko je pisao Lex Agrokor smatra i povjerenica za informiranje Anamarija Musa.

"Svako ministarstvo kada radi na nekom zakonu mora osnovati radne skupine, voditi zapisnike i zapisati ako pozovu bilo kojeg stručnjaka. Tako funkcionira proces", objasnila je Musa, no Dalić je uporna u skrivanju istine.

Ne samo javnost, nego i DORH mora znati

Dalić tako tvrdi da je zahtjev za imenovanje ljudi koji su sudjelovali u kreiranju zakona - neuobičajen!? 

No, prava je istina da bi se, u slučaju kada bi imena bila javno poznata, morao umiješati DORH. Zašto?

Krajem listopada, pritisnut novinarskim upitom Indexa, izvanredni povjerenik priznao je kako je sudjelovao u izradi Lex Agrokora. Ramljak je tako sudjelovao u pisanju zakona koji mu je osigurao egzistenciju. Ramljakov mjesečni honorar iznosi 118 941 kunu bruto, odnosno 71 396 kuna neto. Do sada je tako zaradio više od 800 tisuća kuna, a od odgovornosti i sukoba interesa štiti ga tek odredba iz tog Lex Agrokora, koji je sam pisao, u kojem stoji da vladin povjerenik nije državni dužnosnik!?

Tek nedavno smo doznali i kako je Ramljak u vrijeme dok je pisao Lex Agrokor imao i sastanke s američkim strvinarskim fondom Knighthead. Sastao se s njima 30. ožujka, a u to vrijeme Lex Agrokor nije bio donesen, pa čak ni upućen u saborsku proceduru: izglasan je tek 6. travnja. Ramljak je u to vrijeme bio nepoznat široj javnosti, ali su u Knightheadu, prema Ramljakovu priznanju, znali da je prava osoba za njih.

Što je sve sporno i zašto je to postala državna tajna

Upravo je Knighthead na čelu fonda koji je Ramljaku osigurao famozni i osporavani roll-up. Agrokor se zadužio 960 milijuna eura, od kojih je 480 milijuna eura iskorišteno za plaćanje starih potraživanja dobavljača i pripremu sezone, dok su s preostalih 480 milijuna eura zatvoreni stari krediti i otkupljene obveznice.

Krajem rujna otkrili smo i kako je investicijska Interkapital Grupa sudjelovala u pisanju Lex Agrokora. To je zapravo prvi put da je neka brokerska kuća bila uključena u pisanje nekog hrvatskog zakona, barem koliko je poznato javnosti.

Kako Plenković štiti autore Lex Agrokora, ostaje neodgovoreno pitanje jesu li iz Interkapitala trgovali dionicama Agrokorovih kompanija, s obzirom na to da su kao autori zakona mogli raspolagati povlaštenim informacijama. Trgovanje na osnovu insajderskih informacija protivno je zakonu, no kako ga je prilično teško dokazati, presude su vrlo rijetke i hrvatska javnost ne pamti takvu akciju Hanfe i suda.

Otkrili smo i kako Interkapital Grupa preko druge tvrtke vodi osam fondova, od kojih neki trguju dionicama izlistanima na Zagrebačkoj burzi. Priznali su nam da su preko fondova ipak trgovali.

Nema kraja malverzacijama

No, ni tu nije kraj. Otkrilo se kako je odvjetničko društvo Šavorić i partneri sudjelovalo na izradi zakona Lex Todorić. Oni su nakon izglasavanja Lex Agrokora izabrani za savjetnike povjerenika Ramljaka. No, Šavorići ipak nisu dugo ostali u samom Agrokoru, barem ne službeno.

Index je problematizirao njihov besplatni angažman za vladu, nakon što je otkriveno da je Ante Ramljak preko istih odvjetnika otvorio svoju mail adresu koja glasi izvanredna.uprava@savoric.com. Index je od Ministarstva gospodarstva pokušavao dobiti potvrdu angažmana odvjetničkog društva Šavorić oko izrade zakona od kojeg su kasnije ostvarili financijsku dobit, no Plenković i Dalić tu su informaciju od nas tajili.

Angažman je bio sporan zbog sumnje u sukob interesa jer su iz vlade odvjetnike koji su ranije radili za rusku banku VTB, velikog vjerovnika Agrokora, angažirali za izradu Lex Todorića. Kako afera ne bi ispala još veća te da ne bi došlo do eventualnog progona, Šavorići su naprasno smijenjeni iz Agrokora i to bez ikakvog obrazloženja.