Foto: FaH

DAN je antifašističke borbe. Obilježava se tradicionalno u šumi Brezovica u spomen na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda i početka oružanog otpora okupatorima.

U sklopu obilježavanja Dana antifašističke borbe vijence su u spomen-parku Brezovica položili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, premijer Zoran Milanović, potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, izaslanstva HAZU-a, veleposlanstava u RH, Sisačko-moslovačke županije i Grada Siska, te Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH i Antifašističke lige.

Hrvatska na pravoj strani

"To je hrvatska povijest, moramo je gledati otvorenim očima i o njoj otvoreno razgovarati, a svoju djecu i mlade ne indoktrinirati nego ih tjerati da misle i postavljaju pitanja", rekao je premijer Milanović u svom govoru. To su, istaknuo je, i "užasno važne stvari" zbog kojih je Hrvatska na kraju Drugog svjetskog rata završila ne na pobjedničkoj, nego na pravoj strani, jer je ta prava strana morala pobjediti.

"Dobro je moralo pobijediti zlo i Hrvati su uvijek bili na pravoj strani, na strani dobra, što naravno ne znači da su rođeni bolji, da su rođeni superiorniji jer nisu. Ali, da su birali pravi put, da su birali teži put i 1941. i 1991. to je činjenica. Hrvatski put je bio teži put zadnjih stotinu godina i sve što smo dobili i zaradili zaradili smo sami bez kredita, bez popusta, i na to imamo pravo. To je naša pravda i naša pravica i partizanski pokret je u tome igrao povijesno neprocjenjivu ulogu", poručio je Milanović

Osnovna lekcija iz suživota

Dodao je kako nam je dugo trebalo da naučimo osnovnu lekciju povijesti i suživota - da živimo zajedno, da dijelimo sudbinu zajedno, da je ovo država hrvatskog naroda u kojoj sve manjine, pa i najbrojnija srpska manjina, imaju sva prava, da poštuju ovu državu, da je vole, grade i njeguju. "Da je ovo naša država, a ne ona država iz 1941. godine. To nije naša država i nikada nije bila", naglasio je.

Milanović je rekao kako su zadnjih stotinu godina Hrvatsku po značaju i utjecaju u političkom životu obilježila tri čovjeka - Stjepan Radić, Josip Broz Tito i Franjo Tuđman, koji je i sam bio partizan i antifašist što, istaknuo je, nikada nije tajio niti se toga stidio.

Živjela moderna Hrvatska

"Kome krivo, a kome pravo. Ono što je bilo 1945. ne može se uspoređivati s onim što je bilo 1991. ili 2001. godine. Svatko dobronamjeran to zna, svatko dobronamjeran će to reći svojoj djeci, ali temeljna poruka ostaje - Hrvatska danas je moderna, demokratska država u kojoj vlada pravo, u kojoj vladaju prava svih njezinih građana bez obzira na njihovu nacionalnost, bez obzira na njihovo rođenje. Ta Hrvatska teško da bi postojala bez tadašnjeg vodstva partizanskog pokreta, ta država nikako ne bi postojala bez hrvatskih branitelja i bez onih koji su je 1991. godine nesebično odveli u pobjedu. Živjela moderna Hrvatska, živio hrvatski antifašizam. Volimo i gradimo svoju Hrvatsku, ovu našu današnju Hrvatsku", zaključio je Milanović.

Veliki doprinos Hrvata antifašizmu

Svečanost obilježavanja Dana antifašističke borbe, u spomen na osnutak prve naoružane antifašističke postrojbe, nakon polaganja vijenaca brojnih delegacija u Spomen park Brezovica pokraj Siska nastavljena je podzravima i obraćanjem brojnih uzvanika.

U ime organizatora svečanosti predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABAH) Franjo Habulin kazao je da se formiranje partizanskog odreda nije dogodilo slučajno, nego ga je planirala Komunistička partija Jugoslavije, jedina stranka koja se otvoreno suprotstavila fašističkoj okupaciji. Druge au stranke, dodao je, prihvatile okupaciju ili joj se nisu otvoreno suprotstavljale.

KPJ je pozvala građane ne bratstvo i jedinstvo i ravnopravnost narodna i narodnosti, a njihov odaziv bio je izraz protivljenja hrvatskog naroda koji se nije mirio s okupacijom, terorom, ubojstvima i deportacijama u logore, kazao je Habulin i dodao da je Hrvatska dala veliki doprinos antifašizmu.

Kukasti križevi i ustaški pozdravi

Upozorio je da ekstremna desnica danas nastoji minorizirati ulogu Narodnooslobodilačke vojske, da su u Hrvatskoj prisutni pokušaji revizije povijesti, što pokazuju i izrazi poput Hrvatska domovinska vojska, iako takvo nešto "nikad nije postojalo".

"Pojava kukastih križeva i ustaških pozdrava na stadionima nisu tek izraz huliganskog nestašluka, nego posljedica činjenice da se o antifašizmu u školama malo uči, da su knjižnice ispražnjene te da je porušeno 3000 spomenika borcima i žrtvama NOB-a", kazao je Habulin. Naglasio je da na takve pojave nije bilo dovoljno reakcije šire društvene zajednice, te da je krajnje vrijeme da se time pozabavimo.

Sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček kazala je da je crvena zvijezda petokraka bila jedini ispravan put 1941. godine, ali da je hrvatski narod i 1991. godine znao prepoznati što je moralno ispravno te da je i danas zvijezda petokraka ispravan put.

Slom nacističke ideje

Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić istaknuo je da se u mjesecu lipnju tijekom povijesti na području Siska zbilo nekoliko važnih događaja. Pored početka antifašističke borbe, koja je i danas identitet hrvatskog naroda, u tom se mjesecu 1693. vodila bitka protiv Turaka, a 1991. je osnovan 57. bataljun Hrvatske vojske, koji se 23. lipnja prvi put postrojio u Sisku, a navečer zauzeo mjesto na prvoj liniji bojišnice u Sunji.

U ime zemalja Antifašističke koalicije svečanost je pozdravio veleposlanik Kraljevine Norveške Henrik Ofstad i istaknuo da je Hrvatska bila dio svjetske politike protiv najužasnijeg političkog sustava koji je svijet ikada upoznao, jer je nacistička ideja počivala na zamisli da se neki ljudi rađaju superiorniji od drugih, što je opravdavalo pokušaj uništenja cijelog jednog naroda.

Europa je danas pred izazovima stagnacije i migracijskih pritisaka pa se važnije danas sjetiti antifašizma nego ikada, kazao je Ofstad i napomenuo da još uvijek prisutna misao da je netko superiorniji od drugog te da se tome treba odlučno suprotstaviti.

Tog 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica kod Siska osnovan je Prvi sisački partizanski odred, ujedno prva antihitlerovska postrojba u okupiranoj Europi. Odred je imao 77 boraca, predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo, a pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je 38 boraca. Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, za Dan pobjede podsjetio je na sudionike borbe.

"Antifašistička borba ne jenjava i ne umire"

"Još uvijek ima živih učesnika NOB-a koji su sudjelovali u tim događajima i borbama. Antifašistička borba ne jenjava i ne umire", rekao je Habulin.Osnivanje sisačkog odreda bio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od pola milijuna hrvatskih građana. Obilježavanje tog datuma značajno je za povijest suvremene Europe i svijeta, utemeljenih na pobjedi nad zlom koje je predstavljao i proveo Hitlerov ratni stroj. No važno je i za budućnost kako bi mladi naučili istinu o generaciji koja je ostavila dubok trag u novijoj hrvatskoj povijesti, ističe i nekadašnji predsjednik saveza Ratko Maričić.

"Ni 10 godina od donošenja Deklaracije o antifašizmu vlasti nisu poduzele ništa da je provedu u praksi"

"Mi smo suočeni s činjenicom da u zadnjih 20-ak godina naše mlade generacije nisu baš učile o svim povijesnim događajima sasvim dobro. Bitno je da uče istinu, istina je nepobitna, ona se može gledati s ove ili one strane i može se relativizirati ali ona je uvijek istina i ostaje nepobijeđena", kaže.

Ranijih godina obilježavanju Dana antifašističke borbe prethodili su razni incidenti, poput lanjskog uništavanja Kršinićevog spomenika 'Ustanak' u šumi Brezovica. Ove godine zaiskrilo je na relaciji Savez antifašista - predsjednica države zbog uklanjanja Titove biste s Pantovčaka. Tako je središnja proslava 70. obljetnice pobjede nad fašizmom u Zagrebu okupio državni vrh izuzev predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, kojoj je Savez antifašista odbio pokroviteljstvo.

No strasti su se stišale, pa je početkom ovog mjeseca delegacija saveza stigla na Pantovčak. U razgovoru s predsjednicom istaknuli su potrebu da se antifašizam na svim razinama društva prihvati kao civilizacijska vrijednost na kojoj je utemeljena Hrvatska i novi svjetski demokratski poredak.

No također su upozorili da ni nakon skoro 10 godina od donošenja saborske Deklaracije o antifašizmu, institucije vlasti nisu poduzele ništa kako bi je provele u praksi.