Delta Neretve uskoro postaje parkom prirode

Piše:
srijeda, 19.3.2003. 13:31
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

DELTA Neretve, jedina u Hrvatskoj i jedno od posljednjih močvarnih staništa u Sredozemlju, uskoro bi trebala biti proglašena parkom prirode, što uz očuvanje biološke raznolikosti stanovništvu otvara veliku mogućnost gospodarskog razvoja, ponajprije u turizmu i ekološkom poljodjelstvu.

To je prijedlog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja koji bi uskoro trebao biti podastrt Vladi, a do kraja godine i Hrvatskom saboru, rekao je za Hinu načelnik Odjela za očuvanje prirodnih vrijednosti Ministarstva Radenko Deželić.

Delta Neretve obuhvaća 24.585 hektara površine, jedina je u Hrvatskoj te jedno od posljednjih močvarnih staništa u Sredozemlju, što joj daje i međunarodni značaj.

Deželić je rekao da je prošli tjedan Ministarstvo u Opuzenu, Metkoviću i Pločama organiziralo javne rasprave o proglašenju Delte Neretve parkom prirode i da su lovci bili nezadovoljni, jer su zaključili da više neće loviti kao do sada. Lov će biti dopušten, ali usklađen sa zaštitom i ograničen na prostornim planom određena područja posebnih obilježja i planom upravljanja parkom prirode, rekao je Deželić. Naveo je da zbog lova i gubitka staništa danas u Delti Neretve više ni izdaleka nema tolik broj ptica kao prije. Stanje je usporedio s Vranskim jezerom u kojem je, prije nego je proglašeno parkom prirode i uspostavljena javna ustanova, ptica gotovo nestalo, ali su se nakon toga za nekoliko godina ponovno vratile.

Proglašenjem parkom prirode postižu se društvene koristi od očuvanja ugroženih staništa, neonečišćena i zdrava okoliša, turističkih djelatnosti, poticaja za razvoj ekološkog poljodjelstva i velikih mogućnosti zapošljavanja stanovništva.

Ministarstvo zaštite okoliša na tom području kani uspostaviti cjelovit sustav zaštite prekograničnom suradnjom sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Spajanjem s hercegovačkim Hutovim blatom, koje graniči s Deltom Neretve, dobilo bi se jedinstveno područje koje bi i u svjetskim razmjerima bilo prepoznato kao izvanredna vrijednost te vjerojatno potpomognuto i iz međunarodnih fondova, istaknuo je Deželić.

Sada su pod zaštitom Ušće Neretve kao posebni ihtiološko-ornitološki rezervat, Modro oko i jezero Desne kao zaštićeni krajolik te Orepak, Pod gredom i Prud kao posebni ornitološki rezervat.

Neretvansko stanovništvo nekad se bavilo lovom, ribolovom i poljoprivredom na zemlji koja se od močvare otimala tzv. jendečenjem. Lopatama ili tzv. badiljima u vrijeme velikih oseka izbacivali su iz močvare mulj i slagali ga u tzv. otočiće u obliku kvadrata ili pravokutnika, stvarajući tako od močvarnog tla poljoprivredne parcele i lijepe i zanimljive kanale. To je jedinstven način stvaranja poljoprivrednih površina u Europi, a vjerojatno i svijetu. Tako su nastajale i jaruge, dugi močvarni kanali za lov, uglavnom, jegulje, ali i ostale ribe.

Danas se to obavlja bagerom ili jaružalima, a posljedica su stvaranje prevelikih poljoprivrednih parcela i kanala, tako da močvara ubrzano nestaje i to je pogubno za njezino održanje. Nadalje, stanje u poljoprivredi je nesređeno, riba i ptica sve je manje, turizam nije organiziran i tek je u začetcima.

Proglašenjem Delte Neretve parkom prirode zaštita prirode postat će osnova za razvoj turizma - privući će izletnike, promatrače ptica, ljubitelje kulturne baštine, potaknut će izradu suvenira i ponudu tradicionalnih jela. To će područje na turističkim zemljovidima biti označeno zelenom bojom i ponajprije će o domaćem pučanstvu ovisiti koliko će te mogućnosti znati iskoristiti, istaknuo je Deželić. K tomu osnovat će se i javna ustanova koja će u čuvarskim i nadzornim službama zaposliti nekoliko desetaka ljudi, najviše niže i srednje stručne spreme.

U Hrvatskoj je trenutačno deset parkova prirode - Biokovo, Vransko jezero, Telašćica, Velebit, Lonjsko polje, Učka, Papuk, Kopački rit, Žumberak - Samoborsko gorje i Medvednica.

Delta Neretve je na popisu Ramsarske konvencije, koja štiti močvarna staništa, i u svijetu je priznato područje za ptice u Europi (IBA). Odlikuje se raznolikošću vrsta i staništa - 310 vrsta ptica od kojih 115 gnjezdarica - ribljim vrstama (jegulje, cipli, šarani plotice i dr.) te florom i faunom. Tu se gnijezde rijetke i ugrožene ptice u europskim razmjerima: brkata sjenica, bukavac, patka njorka, morski kulik, štijoke i trstenjaci. Gušćarice i ćurlini su ptice koje se sele i zimuju u Delti Neretve.

Posebna važnost za Hrvatsku jest to što je Neretva najveća rijeka Jadranskoga slijeva i jedina delta. Ondje su najveći ostatci sredozemnih močvara u Hrvatskoj s velikom raznolikošću vrsta i staništa. Velike površine Delte Neretve su pod trstikom, što je izvanredno povoljno stanište za ptice.

Močvarna staništa su jezera, ostatci laguna, vlažne livade, tršćaci, kanali, rukavci, prudovi i slanuše, a okolno kraško područje važno je zbog izvora, brojnih špilja, bogatstva podzemnih vodenih staništa i endemičnih vrsta.

To područje ima i bogatu spomeničku baštinu - Narona, Augusteum, Kula Norinska, crkva sv. Vida i Vespazijan, tvrđava fort Opus i druge.

Komentari (0)
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.

Vezano
Vijesti  |  Tagovi

Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije