Delta Neretve uskoro postaje parkom prirode
Tekst se nastavlja ispod oglasa
To je prijedlog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja koji bi uskoro trebao biti podastrt Vladi, a do kraja godine i Hrvatskom saboru, rekao je za Hinu načelnik Odjela za očuvanje prirodnih vrijednosti Ministarstva Radenko Deželić.
Delta Neretve obuhvaća 24.585 hektara površine, jedina je u Hrvatskoj te jedno od posljednjih močvarnih staništa u Sredozemlju, što joj daje i međunarodni značaj.
Deželić je rekao da je prošli tjedan Ministarstvo u Opuzenu, Metkoviću i Pločama organiziralo javne rasprave o proglašenju Delte Neretve parkom prirode i da su lovci bili nezadovoljni, jer su zaključili da više neće loviti kao do sada. Lov će biti dopušten, ali usklađen sa zaštitom i ograničen na prostornim planom određena područja posebnih obilježja i planom upravljanja parkom prirode, rekao je Deželić. Naveo je da zbog lova i gubitka staništa danas u Delti Neretve više ni izdaleka nema tolik broj ptica kao prije. Stanje je usporedio s Vranskim jezerom u kojem je, prije nego je proglašeno parkom prirode i uspostavljena javna ustanova, ptica gotovo nestalo, ali su se nakon toga za nekoliko godina ponovno vratile.
Proglašenjem parkom prirode postižu se društvene koristi od očuvanja ugroženih staništa, neonečišćena i zdrava okoliša, turističkih djelatnosti, poticaja za razvoj ekološkog poljodjelstva i velikih mogućnosti zapošljavanja stanovništva.
Ministarstvo zaštite okoliša na tom području kani uspostaviti cjelovit sustav zaštite prekograničnom suradnjom sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Spajanjem s hercegovačkim Hutovim blatom, koje graniči s Deltom Neretve, dobilo bi se jedinstveno područje koje bi i u svjetskim razmjerima bilo prepoznato kao izvanredna vrijednost te vjerojatno potpomognuto i iz međunarodnih fondova, istaknuo je Deželić.
Sada su pod zaštitom Ušće Neretve kao posebni ihtiološko-ornitološki rezervat, Modro oko i jezero Desne kao zaštićeni krajolik te Orepak, Pod gredom i Prud kao posebni ornitološki rezervat.
Neretvansko stanovništvo nekad se bavilo lovom, ribolovom i poljoprivredom na zemlji koja se od močvare otimala tzv. jendečenjem. Lopatama ili tzv. badiljima u vrijeme velikih oseka izbacivali su iz močvare mulj i slagali ga u tzv. otočiće u obliku kvadrata ili pravokutnika, stvarajući tako od močvarnog tla poljoprivredne parcele i lijepe i zanimljive kanale. To je jedinstven način stvaranja poljoprivrednih površina u Europi, a vjerojatno i svijetu. Tako su nastajale i jaruge, dugi močvarni kanali za lov, uglavnom, jegulje, ali i ostale ribe.
Danas se to obavlja bagerom ili jaružalima, a posljedica su stvaranje prevelikih poljoprivrednih parcela i kanala, tako da močvara ubrzano nestaje i to je pogubno za njezino održanje. Nadalje, stanje u poljoprivredi je nesređeno, riba i ptica sve je manje, turizam nije organiziran i tek je u začetcima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Proglašenjem Delte Neretve parkom prirode zaštita prirode postat će osnova za razvoj turizma - privući će izletnike, promatrače ptica, ljubitelje kulturne baštine, potaknut će izradu suvenira i ponudu tradicionalnih jela. To će područje na turističkim zemljovidima biti označeno zelenom bojom i ponajprije će o domaćem pučanstvu ovisiti koliko će te mogućnosti znati iskoristiti, istaknuo je Deželić. K tomu osnovat će se i javna ustanova koja će u čuvarskim i nadzornim službama zaposliti nekoliko desetaka ljudi, najviše niže i srednje stručne spreme.
U Hrvatskoj je trenutačno deset parkova prirode - Biokovo, Vransko jezero, Telašćica, Velebit, Lonjsko polje, Učka, Papuk, Kopački rit, Žumberak - Samoborsko gorje i Medvednica.
Delta Neretve je na popisu Ramsarske konvencije, koja štiti močvarna staništa, i u svijetu je priznato područje za ptice u Europi (IBA). Odlikuje se raznolikošću vrsta i staništa - 310 vrsta ptica od kojih 115 gnjezdarica - ribljim vrstama (jegulje, cipli, šarani plotice i dr.) te florom i faunom. Tu se gnijezde rijetke i ugrožene ptice u europskim razmjerima: brkata sjenica, bukavac, patka njorka, morski kulik, štijoke i trstenjaci. Gušćarice i ćurlini su ptice koje se sele i zimuju u Delti Neretve.
Posebna važnost za Hrvatsku jest to što je Neretva najveća rijeka Jadranskoga slijeva i jedina delta. Ondje su najveći ostatci sredozemnih močvara u Hrvatskoj s velikom raznolikošću vrsta i staništa. Velike površine Delte Neretve su pod trstikom, što je izvanredno povoljno stanište za ptice.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Močvarna staništa su jezera, ostatci laguna, vlažne livade, tršćaci, kanali, rukavci, prudovi i slanuše, a okolno kraško područje važno je zbog izvora, brojnih špilja, bogatstva podzemnih vodenih staništa i endemičnih vrsta.
To područje ima i bogatu spomeničku baštinu - Narona, Augusteum, Kula Norinska, crkva sv. Vida i Vespazijan, tvrđava fort Opus i druge.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google