Foto: FAH

DHMZ nedavno je objavio priopćenje u kojemu je istaknuo kako je 2015. godina vjerojatno najtoplija godina otkad se provode mjerenja. Priopćenje prenosimo u nastavku.

"Kako bi informirao sudionike pregovora na UN-ovoj pariškoj konferenciji o klimatskim promjenama, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je objavila svoje privremeno izvješće o stanju klime u 2015. godini, kao i dodatnu petogodišnju analizu za razdoblje od 2011. do 2015. godine. Ovdje vam donosimo najznačajnije zaključke iz dvaju spomenutih izvješća, dok prijevode na hrvatski jezik cjelovitih izvješća donosimo ubrzo. Prosječna globalna površinska temperatura u 2015. godini vjerojatno će biti najtoplija od početka meteoroloških mjerenja i dosegnut će simbolički i značajni prag od 1 °C iznad one u predindustrijskom razdoblju. Posljedica je to zajedničkog djelovanja snažnog El Niña i globalnog zatopljenja izazvanog ljudskim aktivnostima, tvrdi WMO. Globalna prosječna temperatura iznad kopna zabilježena u razdoblju od siječnja do listopada sugerira da će 2015. iznad kopna biti jedna od najtoplijih ikad zabilježenih godina. Južna Amerika upravo bilježi najtopliju godinu od početka motrenja, isto kao i Azija (gdje je 2007. bila slična). Afrika i Europa bilježe svoju drugu najtopliju godinu.

Razina stakleničkih plinova u atmosferi dosegla je nove rekordno visoke vrijednosti, a prosječna tromjesečna globalna koncentracija CO2 na sjevernoj polukugli u proljeće 2015. godine prvi je put prešla prag od 400 ppm. I površinska temperatura oceana bit će najviša od početka mjerenja. Globalna prosječna površinska temperatura mora, koja je prošle godine oborila rekord, vjerojatno će izjednačiti ili nadmašiti taj rekord 2015. godine.

Razdoblje od 2011. do 2015. bilo je najtoplije petogodišnje razdoblje od početka mjerenja, s mnogo ekstremnih vremenskih događaja, posebice toplinskih valova, na koje su utjecale klimatske promjene, kaže se u WMO-ovoj petogodišnjoj analizi. Prosječna je temperatura u tom razdoblju bila za oko 0,57 °C viša od prosjeka u standardnom referentom razdoblju od 1961. do 1990. godine. Bilo je to najtoplije zabilježeno petogodišnje razdoblje u Aziji, Europi, Južnoj Americi i Oceaniji, te u Sjevernoj Americi. WMO je sastavio petogodišnju analizu zato što bolje ukazuje na dugoročne klimatske promjene nego godišnji izvještaj.

Uzroci klimatskih promjena

Znanstvenim procjenama ustanovljeno je da se u razdoblju od 2011. do 2015. godine vjerojatnost pojave mnogih ekstremnih meteoroloških pojava, naročito onih vezanih uz ekstremno visoke temperature, znatno povećala uslijed klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima – u nekim slučajevima i 10 ili više puta.

Od 79 studija objavljenih u Biltenu Američkog meteorološkog društva od 2011. do 2014. godine, u više od polovice njih utvrđeno je da su antropogene klimatske promjene doprinijele ekstremnim meteorološkim pojavama. Taj se utjecaj najdosljednije odražavao u vidu ekstremnih vrućina, pri čemu su neke studije ustanovile da je vjerojatnost opažene pojave porasla 10 ili više puta.

Neke dugotrajnije meteorološke pojave u skladu su s predviđanjima kratkoročnih i dugoročnih klimatskih promjena. Među njima su povećana učestalost višegodišnjih suša u suptropskim područjima, a bilo je i pojava poput neobično dugotrajnih, iznimno vrućih sušnih sezona u amazonskom porječju u Brazilu 2014. i 2015. godine. Iako se ovakve sezone još ne mogu pouzdano smatrati dijelom dugoročnog trenda, izazivaju znatnu zabrinutost u kontekstu potencijalnih "točaka preokreta" u klimatskom sustavu, onako kako ih identificira Međuvladin panel o klimatskim promjenama.

WMO-ovi izvještaji o Stanju svjetske klime temelje se na prilozima 191 zemlje članice WMO-a. Analiza globalne temperature uglavnom se temelji na tri komplementarne skupine podataka koje vode Centar Headley Britanske nacionalne meteorološke službe i Odsjek za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia (zajednički); Nacionalni centar za klimatske podatke američke Nacionalne administracije za oceane i atmosferu (NOAA); te Goddardov institut za svemirske studije (GISS) kojim upravlja NASA. Globalne prosječne temperature procjenjuju se i uz pomoć sustava ponovljene analize (reanalize) koji se služe najnaprednijim sustavima vremenskih prognoza da bi spojili više izvora podataka te tako omogućili kompletniju sliku globalnih temperatura. WMO se služi podacima iz reanalize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze i Japanske meteorološke agencije", navodi se u priopćenju.