Foto: Duško Marušić/Pixsell, 123rf, Die Welt

NJEMAČKI konzervativni dnevni list Die Welt se raspisao o graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije, koji smatra posve bizarnim, ali upozorava da bi od njega najviše koristi mogli imati zagovornici neliberalne demokracije unutar EU-a, poput mađarskog premijera Viktora Orbana i poljskog ultrakonzervativnog lidera Jaroslawa Kaczynskog.

Die Welt piše da se Hrvatska i Slovenija ''već godinama žestoko natežu oko nekoliko kvadratnih metara mora'', i to čak ne oko lijepih jadranskih plaža nego o ''području na kojem lovi nekoliko ribara''. Zbog razgraničenja u malom Piranskom zaljevu ''dva susjeda idu opasnim smjerom konfrontacije'', a vječna svađa bi sada mogla eskalirati zbog odluke Slovenije da implementira međunarodnu arbitražnu odluku o razgraničenju dvije države. ''Hrvatska je do današnjeg dana imala skoro dvije godine da prizna arbitražnu odluku, prema kojoj Sloveniji pripadaju dvije trećine zaljeva, no hrvatska vlada se odlučila da će arbitražu sveukupno ignorirati. Hrvatska je dapače već prije dvije godine u znak protesta istupila iz arbitražnog procesa'', podsjeća njemački list i navodi da je hrvatski argument za takav potez bila nepravilnost u arbitražnom procesu.

Napetosti su posljedica raspada Jugoslavije

''Napetosti su izraz starih borbi za podjelu teritorija među proizvodima raspada Jugoslavije, te će ionako lomljiv mir na zapadnom Balkanu još više dovesti u pitanje. I turisti bi mogli osjetiti posljedice toga. Naime, nitko ne može spriječiti Sloveniju da uvede stroge granične kontrole prema Hrvatskoj'', piše Die Welt i ističe da Hrvatska nije dio šengenske zone slobodnog kretanja. Slovenija je to već ljetos bila napravila, a rezultat su bile kolone duge kilometrima, napominje list i upozorava da bi takav stalni granični režim bio fatalan za hrvatski turizam.

''No još veći je problem to što je arbitraža kao instrument rješavanja graničnih sporova oslabljena. Ako ta vrsta neutralnog posredovanja treće strane više ne uživa povjerenje i neće biti prihvaćena s obje strane, onda je Europska unija izgubila jednu od najvažnijih poluga za svoju politiku na Balkanu'', piše Die Welt. Bruxelles se nadao da će pomoću arbitraža srediti i neke druge granične sporove u regiji ''koja je puna takvih konflikata'', a hrvatsko-slovenska arbitraža se pretvorila u ''mračan presedan'', iz kojeg je izašlo još ''internog stresa za EU''. Njemački list podsjeća i da je ''Hrvatska kao najmlađa članica EU-a posvađana sa svim svojim susjedima'', no ključno je što njeno odbijanje priznavanja arbitražne presude i drugima nudi takvo ponašanje kao mogućnost.

Zabrinjavajuće približavanje Hrvatske nacionalističkim vladama Mađarske i Poljske

S obzirom na to da zemlje nastale raspadom Jugoslavije nisu same u stanju bilateralnim dogovorom riješiti svoje probleme oko granica, ako to nije moguće ni međunarodnom arbitražom, cijeli proces približavanja Europskoj uniji bi se mogao pretvoriti u seriju blokada.

''Upućeni u briselska gibanja su zabrinuti da bi inzistiranje Europske komisije na priznavanju arbitraže u Hrvatskoj moglo biti interpretirano kao jednostrana podrška Sloveniji, te Hrvatsku još više gurnuti u savez s nacionalistima iz Mađarske i Poljske'', zaključuje Die Welt i završava konstatacijom da bi takav razvoj događaja ''dugoročno predstavljao postavljanje eksploziva pod cijeli europski projekt''.