Posebni premijerov savjetnik najavio je da će se "u skladu s obećanjima ubrzati tempo, ukloniti postojeće prepreke u donošenju različitih dokumenata u smislu da jedan dokument 'čeka' drugi".

 

U konačnici, rekao je Fuchs, to je prvi sastanak ERS-a u punom sastavu nakon gotovo godinu dana. Dodao je kako su svi članovi vrlo entuzijastični pa smatra da će se raditi jako dobro. 

 

Fuchs vjeruje kako bi do kraja ovoga tjedna mogao biti dovršen prijedlog revidiranog Akcijskog plana, kojega bi onda, dodao je, idući tjedan mogao usvojiti PSP, pa Vlada i onda bi bio upućen u Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora. Time smo, dodao je, "pokrenuli i taj zastoj u donošenju dokumenta, ali nećemo čekati da revidirani Akcijski plan 'prođe' kroz saborski odbor".

 

Kako je objasnio, neće se čekati jer prvi zadatak koji treba obaviti ERS sigurno neće biti promijenjen u Akcijskom planu - a to je revizija metodologije kurikularnoga pristupa u tri segmenta, čime će se baviti sada kompletan ERS. Članovima ERS-a će biti dostupna sva dosadašnja dokumentacija, moći će konzultirati sve druge dostupne dokumente, a radit će i sve komentirati online, rekao je.

 

 

"Nemojte očekivati da će taj proces biti dovršen za tjedan ili deset dana, možda ovaj prilično obiman posao uspijemo obaviti za mjesec dana, ali mogu obećati da će javnost o svemu biti obaviještavana", rekao je Fuchs.

 

Štoviše, dodao je, "predložio sam i dogovorili smo se da se ministrica i ja više nećemo pojavljivati, a nakon svakoga sastanka ERS-a bit će imenovan jedan izvjestitelj koji će javnost obavijestiti o čemu se razgovaralo na sastanku".

 

Novinare je zanimalo i postoje li rokovi koje ERS mora poštovati. S tim u vezi, Fuchs je podsjetio da u Akcijskom planu postoje rokovi s kojima smo, dodao je " zasad OK". Na pitanje kada će reforma 'zaživjeti', Fuchs je odgovorio kako ne može reći kada će to biti, a vjeruje da na to pitanje ne može odgovoriti ni ministrica, te istaknuo kako se ne može se reći da će to biti tog i tog datuma, ali može se reći kako će svi učiniti sve da to bude što prije.

 

Ministrica Divjak napomenula je kako postoje neke faze provedbe reforme obrazovanja koje su već sada jasne. Ponovila je da je to prije svega ono što se sada radi, a to je da na jesen počinje eksperimentalna faza provedbe kurikularne reforme, što će biti i sastavni dio nacionalnoga plana reformi Vlade, a taj je rok fiksan i zadan. Kako je rekla, radit će se i na reviziji onoga što će se eksperimentirati u školama, a u tome dijelu će sigurno ključnu savjetodavnu ulogu imati ERS iako, objasnila je, u skladu sa Strategijom i Akcijskim planom ERS nije nadležan za mjere, ali jest nadležan za provedbu svih tih mjera, što treba iskoristiti u punoj mjeri jer su članovi ERS-a stručnjaci.

 

Fuchs je pak dodao kako eksperimentalna faza ne bi bila potrebna kada bi bilo sigurnosti da je sve stoposto dobro. Obasnio je kako je ta eksperimentalna faza potrebna kako bi se 'izvukli' određeni zaključci, negativni i pozitivni, pa da se ono što je možda negativno promijeni i poboljša, ostane ono što je dobro, a svi učinci će se pažljivo pratiti.

 

Na novinarsko pitanje nije li školska godina 2019./2020. zapravo rok kada se reforma treba uvesti u škole, ministrica Divjak odgovorila je pozitivno, ali i objasnila kako se eksperimentalna faza mora vrlo detaljno pratiti. "Ideja eksperimentalne faze nije da kažemo kako je sve bilo odlično, već je ideja da se ta faza prati i da se cijelo vrijeme intervenira i eksperimentira, a tako se omogućuje da, kada se frontalno ulazi u sve škole, to bude pripremljeno tako da su ispravljene sve uočene negativnosti, a dobre prakse se primjene u što više škola," rekla je. Podsjetila je kako u svim eksperimentalnim školma neće biti isti organizacijski elementi, niti će se u potpunosti preslikati načini rada, nego će se raditi tako da se čim veći naglasak stavi na autonomiju škole i nastavnika.

 

Zato je, istaknula je Divjak, važna ova faza pripreme u kojoj sudjeluje 2600 učitelja, suradnika, ravnatelja i 170 mentora, te za sada 11 međunarodnih  savjetnika, a možda će biti i više onih koji pomažu da "učitelji, koji imaju jako dobro temeljno obrazovanje, ulaze samouvjereno u razred".

 

 

Novinare je zanimalo i što točno znači "revizija metodologije kurikularnoga pristupa", a Fuchs je odgovorio kako to znači da su kurikularni dokumenti izrađeni, ali nisu prošli detaljnu javnu raspravu te ih treba revidirati, što je i predviđeno Akcijskim planom. Ministrica je pak podsjetila da su dokumenti prošli jednu javnu raspravu koja je i obrađena, te novinarima objasnila da nije riječ o reviziji kurikuluma već o metodološkom pristupu koji omogućuje da se primjedbe iz rasprave još srede i komentiraju. "Pouzdanje da smo na dobrom putu daje i izvješće Europske komisije gdje se posebno prepoznaje važnost primijenjene metodologije", rekla je. Ali, dodala je, jasno je kako i tu postoje određeni komentari te je potrebna revizija kako bismo ušli u finaliziranje reforme.

 

Divjak i Fuchs zaključili su kako je važno reći da spomenuta revizija metodologije kurikulanoga pristupa nema nikave veze s početkom eksperimentalne provedbe na jesen.

 

 

Jedno od pitanje neovisnih o temi bilo je stajalište ministrice o izjavi predsjednik Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu "Preporod" Željka Stipića koji je u utorak na konferenciji za novinare poručio "da predloženi Granski kolektivni ugovor za srednje škole nije ostvario sindikalne ciljeve i očekivanja zaposlenika te da ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, 'kao zapovjedno odgovorna za kolektivne pregovore', za to ne može dobiti prolaznu ocjenu".

 

Ministrica je odgovorila kako je to za nju" izuzetno neobična izjava" te da je iznenađena jer se pregovaralo u dobroj vjeri i "vrlo su kvalitetno ispregovarana" dva granska ugovora za osnovno i srednje školstvo koji su prošli tjedan parafirali većinski sindikati.

 

"Ne bih ulazila u odnose između manjinskoga i većinskih sindikata", zaključila je ministrica Blaženka Divjak.