FOTO: YouTube

TIM znanstvenika na čelu s poznatim hrvatskim molekularnim biologom Ivanom Đikićem otkrio je nove signalne putove koji blokiraju infekciju Salmonelom, što bi moglo omogućiti liječenje bolesti uzrokovanih tom opasnom bakterijom.

Bakterijske infekcije predstavljaju globalnu prijetnju zbog velikog broja novih slučajeva zaraza te zbog širenje bakterijskih sojeva otpornih na antibiotike.

Salmonela je najčešći uzročnik gastroenteritisa ili upale probavnog trakta karakterizirana proljevima.

U 2015. godini u svijetu je od netifoidne salmoneloze umrlo 90.300 osoba te još 178.000 od tifoidne. U Europi je to druga po redu najčešća bolest uzrokovana hranom.

Ne postoji lijek

Ljudi se zaraze Salmonelom konzumiranjem zaražene hrane poput jaja, mesa te voća i povrća. Tome nažalost svjedočimo u nekoliko nedavnih slučajeva u Hrvatskoj.

Danas ne postoji niti jedan djelotvoran lijek koji se može dati djeci ili osobi zaraženoj Salmonelom. Antibiotici su kontraindicirani kod većine akutnih upala jer mogu produžiti i pogoršati simptome, a oni se daju samo kod pojedinačnih slučajeva, primjerice tijekom širenja bakterija u krvi.

Kako bi pronašli nove terapije protiv patogenih bakterija, znanstvenici pokušavaju razumjeti interakciju između patogena i ljudskih stanica.

U novoj studiji znanstvenici sa Sveučilišta Goethe na čelu s prof. Đikićem napravili su značajan doprinos razumijevanju te interakcije. U radu koji je danas objavljen u prestižnom časopisu Nature Microbiology znanstvenici su opisali nove signalne puteve koji blokiraju infekciju Salmonelom.

“Kada Salmonela uđe u epitelnu stanicu obično živi skrivena unutar vakuole i luči specifične enzime koji su sposobni potaknuti širenje bakterija, uništavanje stanica crijeva i na taj način uzrokuje gastroenteritis“, objašnjava prof. Đikić.

Ljudske stanice razvile su učinkovite obrambene mehanizme kako bi se zaustavila takva invazija bakterija. Koristeći suvremene metode mikroskopije znanstvenici iz Frankfurta, prvi su pokazali da linearni lanci proteina Ubikvitina predstavljaju signal koji potiče upalni odgovor stanice te smanjuje broj bakterija. U isto vrijeme, znanstvenici su identificirali enzim Otulin kao važan regulator tih procesa. Otulin je u mogućnosti zaustaviti tu signalizaciju, što je neophodno za preciznu kontrolu upalnog odgovora.

"Ovakva i slična interdisciplinarna istraživanja otvaraju nove mogućnosti za razvoj budućih lijekova koji će ciljano djelovati na patološke bakterije i njihove signalne putove, a neće ubijati zdrave bakterije u crijevu", ističe Đikić koji je prošli mjesec po drugi put primio prestižni ERC Advanced Grant u iznosu od 2,5 milijuna € za istraživanje uloge Ubikvitina tijekom bakterijskih infekcija.