Foto: AFP

PUT U EU je težak, ali ni izlazak iz tog saveza ne bi bio ništa lakši. Razočaraju li se hrvatski građani Europskom unijom i požele li iz nje izići, moraju znati i da za razdruživanje, kao i za udruživanje, moraju proći mukotrpan proces pregovora. U suprotnom, odluči li se zemlja na naprasni izlazak iz Unije, slijedi joj - ekonomski kolaps.

Objasnio je to za Index bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula, koji ipak naglašava: "Doista ne bih volio da se građani Hrvatske razočaraju nakon odluke koju su donijeli jučer".

Ovdje, kaže Picula, prije svega misli na ljude koji su se izjasnili protiv EU, i jedan ozbiljan broj ljudi koji su odbili sudjelovati na referendumu (njih oko dva milijuna). "Oni su i time dali neku ocjenu, i to ne Europske unije, već vjerodostojnosti političkih institucija, kako europskih tako i hrvatskih. To je jedan široki front odbijanja koji ostaje na brigu Vlade. I stoga sada doista treba zasukati rukave i polomiti nokte kako bi se učinilo sve da do ovoga ne dođe", naglašava prije svega Picula.
 
No, vratimo se na naše prvo pitanje.

Ne može se iz Unije izaći od petka do ponedjeljka

Proceduru izlaska iz Unije razrađuje Lisabonski ugovor, no radi se o mehanizmu koji je dat samo u općim crtama i koji prema Ugovoru vrijedi od 2014. godine. Kako nam je objasnio bivši ministar vanjskih poslova, ukoliko bi se odlučili na taj potez, prvo bi valjalo podnijeti zahtjev Europskom vijeću za izlazak. A nakon toga kreću famozni pregovori.

Nije, ipak, jasno kako bi se isti trebali odvijati. Bi li to pregovaranje teklo po obrascu "poglavlje po poglavlje", ili i za njega postoji posebna procedura. "Ne može se iz Unije izaći od petka do ponedjeljka. Radi se o pregovorima koji bi dugo trajali. Uostalom, svoje mišljenje o tome trebao bi dati i Europski parlament, jer Europsko vijeće bez njega ne može donijeti odluku. I ne treba sumnjati da bi se u parlamentu živahno raspravljalo o toj temi. Nakon toga sve se opet vraća Vijeću koje kvalificiranom većinom mora potvrditi odluku o izlasku. A kvalificirana većina znači 55 posto zemalja članica, koje obuhvaćaju najmanje 65 posto stanovnika Europske unije", objašnjava nam Picula.

Naprasni izlazak znači trgovinski rat

U slučaju da se ne uspije pregovorima napustiti Uniju, već se zemlja odluči na naprasni izlazak, bez sporazuma, to bi joj se "obilo o glavu". Ukratko, odbjegla zemlja članica mogla bi očekivati početak trgovinskog rata ili sankcija protiv nje, što bi je koštalo njezinog gospodarstva.

"U tom slučaju možemo očekivati da bi primjerice teško dolazili do kredita, da bi kamate bile veće, a kreditni uvjeti puno gori. I sada imamo problema s investicijama, a kako bi tek tada bilo. Bio bi to znak da se radi o zemlji koja nije pokrivena međunarodnim kišobranom. To je riskiranje ekonomskog kolapsa i takav bi se postupak jako osvetio toj zemlji i doveo u pitanje njezin sustav funkcioniranja", upozorava bivši ministar vanjskih poslova.

Nitko nas nije ni prisilio da pristanemo ući u EU

Nije to, kaže Picula, nikakva prijetnja ni ucjena, nitko nas nije ni prisilio da  pristanemo na ulazak u Uniju. No, odlučimo se na izlazak iz nje, poručuje bivši ministar, prethodno bi valjalo izgraditi snažnu ekonomiju koja bi mogla podnijeti posljedice tog izlaska.