Screenshot: YouTube

U POVODU 24. obljetnice opsade, pada i zločina u Vukovaru i Škabrnji Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću objavio je "pregled činjenica u kontekstu rješavanja sudbine nestalih kao i (ne)procesuiranih ratnih zločina".

Prema podacima četvrtog izdanja Knjige osoba nestalih na području Republike Hrvatske (svibanj 2015.), na vukovarskom području gdje je tijekom tromjesečne srpske opsade 1991. usmrćeno više od tri tisuće civila i branitelja, među kojima i 86 djece, registrirana je 291 nestala osoba, dok se za njih 30 traže posmrtni ostaci. Najveći broj nestalih zabilježen je upravo u razdoblju od 18. do 20. studenoga 1991. kada je u tri dana na području Vukovara nestalo 160 osoba. U istome razdoblju traga se i za još šest posmrtnih ostataka.

Unatoč činjenici da su za pojedine zločine u okolici Vukovara provedene istrage, da su podignute optužnice, da su neki optuženici proglašeni krivima i osuđeni na dugogodišnje kazne zatvora, mnoga su ubojstva civila i hrvatskih branitelja ostala neistražena i neprocesuirana.

Procesuiranje pred međunarodnim i nacionalnim sudovima za zločin u Škabrnji donio je samo djelomičnu pravdu žrtvama, jer zatvorske kazne izdržavaju samo tri osuđene osobe, dok su ostali počinitelji i dalje nedostupni, ističu u Documenti.

Procesuiranje zločina u Vukovaru u Republici Hrvatskoj

Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru je, počevši od 1991. pa do 31. prosinca 2014. pokrenulo kaznene postupke protiv 291 osobe, od čega je u tijeku prekid istrage u odnosu na 20 osumnjičenika, protiv 232 osobe je podignuta optužnica, 85 osoba je osuđeno, a protiv 53 postupak je nakon podignute optužnice još u tijeku.

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, do studenoga 2015. pokrenulo je 897 kaznenih postupaka od koji se veliki broj odnosi na zločine počinjene u Vukovaru. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu naložilo je provođenje izvida prema nepoznatim počiniteljima za zločine u Vukovaru.

Veliki dio postupaka proveden je u odsutnosti počinitelja koji su i danas nedostupni hrvatskom pravosuđu, a niz suđenja su u tijeku ili još nisu ni otpočela. Tijekom 2011. podignute su optužnice protiv odgovornih zapovjednih osoba za ratne zločine nad zarobljenicima koji su počinjeni u logorima i zatvorima u Srbiji.

Trenutno su za zločine počinjene u Vukovaru, pred županijskim sudovima u Vukovaru i Osijeku, u tijeku dva kaznena postupka, a u jednom je (ŽDO Osijek) u tijeku provođenje istrage. Svi postupci vode se protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi.

Procesuiranje zločina u Vukovaru u Republici Srbiji

Tužiteljstvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je veći broj optužnica koje se odnose na zločine počinjene u Lovasu, Sotinu, Ovčari i Vukovaru. Na temelju podignutih optužnica vode se kazneni postupci pred Odjelom za ratne zločine Višeg suda u Beogradu. Trenutačno se vodi istraga za ratni zločin, počinjen u Bogdanovcima nad devetoro civila.

Apelacijski (Žalbeni) sud u Beogradu ukinuo je osuđujuću presudu za zločine u Lovasu, donesenu 26. lipnja 2012. protiv četrnaestorice pripadnika paravojnih formacija i bivše JNA. Optužnica ih tereti da su u listopadu 1991. godine tijekom napada na Lovas, u improviziranim zatvorima te u drugim sporadičnim zločinima, lišili života 70 hrvatskih civila. Dio civila bio je natjeran u minsko polje i pri tom je poginulo njih 20 dok je 12 civila ozlijeđeno.

Pred Apelacijskim sudom u Beogradu u tijeku je suđenje protiv optuženih za likvidaciju 200 ranjenika, bolesnika i medicinskih radnika s Ovčare. Naime, sredinom prosinca 2013. Ustavni sud Srbije usvojio je ustavnu žalbu jednog od optuženika u predmetu Ovčara, Saše Radaka, osuđenog na 20 godina zatvora te je Apelacijskom sudu naloženo ponovno odlučivanje o žalbi optuženika. Navedena odluka Ustavnog suda Srbije ima pravni učinak i prema svim suoptuženicima, koji se u ponovljenom žalbenom postupku, kao i Saša Radak, brane sa slobode.

Pravosuđe u Srbiji djelomično je procesuiralo i zločin u Sotinu u odnosu na 16 ubijenih hrvatskih civila, počinjen u listopadu, studenom i prosincu 1991. Dvojica optuženika nepravomoćno su proglašeni krivima i osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne. Tijekom 1991. u Sotinu je ubijeno 67 osoba a na popisu nestalih i danas se nalazi 17 mještana.

Procesuiranja zločina u Vukovaru pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)

Na prostoru Vukovara i okolice počinjeni su brojni zločini poput ubojstava, deportacija, prisilnog premještanja, bezobzirnog razaranje stambenih, kulturnih i vjerskih objekata, pljačkanje javne i privatne imovine... Tužiteljstvo Haškog tribunala prikupilo je o počinjenim zločinima obilje dokaza na temelju kojih je pokrenuto šest kaznenih postupaka protiv devetoro optuženika (Mrkšić, Šljivančanin, Radić, Milošević, Dokmanović, Simatović, Stanišić, Šešelj i Hadžić).

Zločini počinjeni na poljoprivrednom dobru "Ovčara" predmet su optužbe protiv čak sedmero optuženika protiv kojih je pokrenuto pet kaznenih postupaka. Jedan je okončan pravomoćnom osudom u odnosu na Mrkšića i Šljivančanina, postupci protiv Miloševića i Dokmanovića obustavljeni su zbog smrti optuženika, dok su postupci protiv Hadžića i Šešelja u fazi donošenja prvostupanjske presude.

Zločin na "Veleprometu" također je predmet dva postupka u tijeku, protiv Šešelja i Hadžića. Petorica okrivljenika (Milošević, Hadžić, Šešelj, Simatović i Stanišić) navode se u zasebnim optužnicama kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata čiji je svrha bila stvaranje "Velike Srbije" nasilnim uklanjanjem većine nesrpskog stanovništva.

Prije točno godinu dana, u vrijeme obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara, Sudsko vijeće MKSJ-a donijelo je odluku da se optuženika Vojislava Šešelja iz humanitarnih razloga pušta na privremenu slobodu.

Šešelj je boravak na slobodi ubrzo iskoristio za nastavak ratno huškačke retorike, govora mržnje te paljenja hrvatskog državnog simbola – zastave. Stoga je glavni haški tužitelj Serge Brammertz od Raspravnog vijeća zatražio ukidanje odluke o privremenom puštanju na slobodu, no zbog mišljenja Šešeljevog liječničkog tima o opasnosti po život zbog teško narušenog zdravstvenog stanja, zahtjevu nije udovoljeno te je Šešelj ostao na slobodi.

Kako počinitelji ratnih zločina na području Vukovara još uvijek nisu u potpunosti istraženi, ni kažnjeni, obitelji žrtava s pravom očekuju suradnju pravosudnih tijela u Hrvatskoj, Srbiji i MKSJ-u s ciljem kaznenog progona svih počinitelja. Obitelji nestalih osoba više od 24 godine čekaju informacije o sudbini njihovih nasilno odvedenih članova. Neki od njih ni nakon višekratnih sudjelovanja na identifikacijama, još uvijek nisu pronašli svoje najmilije. Stoga Documenta poziva na jačanje suradnje svih aktera u ovom procesu te apelira na sve koji posjeduju informacije o nasilno odvedenim i usmrćenim osobama takve informacije dojave nadležnim državnim tijelima.

Upravo zahvaljujući aktivnostima pojedinih članova obitelji žrtava, primjerice u Sotinu, njihovim stalnim traganjem za tijelima žrtava, informacijama o mjestima zločina i pokopa, inzistiranjem na suradnji pravosuđa u istraživanju i procesuiranju zločina, došlo se do otkrivanja masovnih grobnica sa posmrtnim ostacima žrtava, podsjećaju u toj udruzi.

Škabrnja – još jedan zločin na drugom kraju Hrvatske

Tog istog 18. studenoga 1991. JNA pod zapovjedništvom Ratka Mladića, potpomognuta paravojnim jedinicama, probila je hrvatske obrambene položaje i ušla u selo Škabrnja. Krećući se od kuće do kuće, pripadnici srpskih snaga izdvajaju Hrvate, muče ih te pri tom ubijaju 43 civila i 15 branitelja. Sljedećeg dana srpske paravojne formacije uz pomoć JNA ulaze u susjedno selo Nadin, gdje ubijaju 14 hrvatskih civila.

Preživjeli seljani su protjerani, a njihova imovina zapaljena ili opljačkana. Pogubljenja onih koji nisu uspjeli pobjeći iz Škabrnje i okolice su nastavljena sve do veljače 1992. a ukupno je do oslobođenja mjesta u VRA "Oluji" 1995. u Škabrnji ubijeno 86 osoba.

Zbog zločina u Škabrnji vođena su četiri kaznena postupaka pred Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju pa je tako u odnosu na dvojicu optuženika donijeta osuđujuća presuda i to protiv Milana Babića, u svojstvu predsjednika tzv. Republike Srpske Krajine (RSK), koji je bio osuđen na 13 godina zatvora te Milana Martića,kao načelnika policije u Kninu, sekretara unutarnjih poslova SAO Krajine, ministra obrane, ministra unutarnjih poslova SAO Krajine i RSK te konačno predsjednika RSK, koji izvršava kaznu od 35 godina zatvora.

Ured tužiteljstva MKSJ teretio je zbog Škabrnje i Slobodana Miloševića, kao i Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, bivše šefove Državne sigurnosti Srbije, koji su prvostupanjskom presudom donesenom u svibnju 2013. nepravomoćno oslobođeni krivnje te je postupak trenutno u žalbenoj fazi. Haški tribunal je donošenje pravomoćne presude najavio za 15. prosinca 2015.

Pravosuđe Republike Hrvatske je do sada donijelo dvije osuđujuće (pravomoćne) presudu i to protiv 16 okrivljenika od kojih je dvoje bilo prisutno tijekom suđenja pred Županijskim sudom u Zadru.

Procesuiranje pred međunarodnim i nacionalnim sudovima za zločin u Škabrnji donio je samo djelomičnu pravdu žrtvama, jer zatvorske kazne izdržavaju samo tri osuđene osobe, dok su ostali počinitelji i dalje nedostupni.

Kolinda se u Škabrnji susrela s osnovnoškolcima: Žrtave za slobodu ne smijete zaboraviti

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je danas u Škabrnji odala počast žrtvama pokolja 18. studenoga 1991. u tome ravnokotarskome mjestu, poručila je učenicima Osnovne škole Vladimira Nazora s kojima se susrela da se trajno sjećaju žrtava poginulih za slobodnu Hrvatsku i da ostanu u svojemu rodnom kraju, a država se treba pobrinuti i osigurati im uvjete za što bolji život.

"Danas smo ovdje kako bismo odali počast žrtvama strašnog zločina, ali i da bismo odali priznanje onima koji ostaju ovdje - vama. Moramo poštovati svoju prošlost, ali prije svega moramo raditi za budućnost. Moramo raditi za to da život bude bolji svakome, da vi, djeco, ostanete ovdje, da zasnujete obitelji, da pridonosite životu svojega kraja", rekla je predsjednica učenicima.  Poručila im je da su oni ti koji će Hrvatsku voditi u bolju budućnost, koja je, kako je ocijenila, ostvariva ako se svi budemo trudili i radili u zajedništvu.

"Škola mora biti dobro i pozitivno iskustvo, ne samo u učenju činjenica, nego u učenju za život, učenju ponašanja i poštovanja jednih prema drugima, prema svome rodnom kraju i prema hrvatskoj domovini. Na nama je da vam osiguramo uvjete da možete razviti svoje potencijale. Vi ste naša budućnost", rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i pozvala učenike da je posjete u njezinu uredu u Zagrebu.

Osim s učenicima Osnovne škole Vladimira Nazora, predsjednica se sastala s obiteljima poginulih branitelja u Domovinskom ratu i položila vijenac kod spomen-obilježja masovne grobnice „Ruža za poginule branitelje i civile“ te na mjesnome groblju sv. Luke kod glavnoga križa.

U pokolju koji su prije 24 godine u Škabrnji počinili četnici i tzv. JNA s ratnim zločincem Ratkom Mladićem na čelu ubijena su 84 Hrvata, 26 branitelja i 58 civila, a mjesto je bilo potpuno uništeno.