Foto: FAH

POREZNA politika jedan je od ključnih faktora za razvoj ekonomije. Uoči izbora koji se održavaju u nedjelju, zamolili smo stranke, koje prema relevantnim anketama imaju šanse participirati u budućem sazivu Sabora, da nam odgovore na pitanja o planovima vezanim za porezni sustav.

Iz njihovih odgovora birači mogu saznati planiraju li smanjiti PDV, porez na dohodak, uvesti porez na nekretnine, porezno rasteretiti rad, potaknuti pojedine sektore te kako planiraju raspodijeliti novac između središnje države i lokalnih jedinica.

Planirate li promjene u sustavu poreza na dodanu vrijednost? Planirate li smanjenje glavne stope i međustopa i ako da, koliko i u kojem roku?

SDP: Da, planiramo smanjenje stope od 25% na 13% za poljoprivrede proizvode koji se dostatno proizvode u Hrvatskoj – na primjer svježa riba, mandarina, jagoda, jabuka, jaja, med, zeleni proizvodi - i na repromaterijal za poljoprivrednu proizvodnju, te smanjenje međustope od 13% na 5% na usluge smještaja u turizmu. Na taj način želimo povećati konkurentnost domaće poljoprivredne proizvodnje i turizma. Rok od 01.01. 2017.

HDZ: Podići ćemo prag za ulazak u sustav PDV-a na 300.000 kuna. U drugoj godini mandata smanjit ćemo opću stopu PDV-a za 1 postotni bod a u zadnjoj, u kojoj ćemo postići gospodarski rast od 5%, opću stopu PDV-a smanjit ćemo na 23%. Pritom ćemo redefinirati dobra i usluge na koji se primjenjuje snižena stopa PDV-a. Kako bismo smanjili ulazne troškove i ojačali konkurentnost naših poljoprivrednika, a posebice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, uvest ćemo sniženu stopu PDV-a na dobra i usluge koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, npr. sjeme, gnojivo i stočnu hranu. Nadalje, u cilju snižavanja troškova gospodarstvu i kućanstvima, a posebice našim najugroženijim građanima, sniženu stopu PDV-a uvest ćemo i na određene komunalne usluge, a prvenstveno na isporuku električne energije kako bismo smanjili visok regresivni učinak PDV-a na najsiromašnije građane. Snižena stopa primjenjivat će se i na dječju hranu i pomagala te pogrebne usluge.

MOST: Promjene u sustavu poreza na dodanu vrijednost nisu predviđene barem u prve tri godine mandata. Program Mosta se temelji na poreznom rasterećenju rada i kapitala i porezni prihodi koji će se izgubiti zbog poreznog rasterećenja rada i kapitala nadoknadit će se zadržavanjem stope PDV-a na sadašnjoj razini gdje će rast agregatne potrošnje uslijed planiranih stopa ekonomskog rasta osigurati dodatne proračunske prihode. Ukoliko stope rasta budu veće od realno planiranih u našem gospodarskom programu moći će se razmišljati o snižavanju stope PDV-a, ali realno tek u četvrtoj godini mandata.

PAMETNO: Ne planiramo promjene u sustavu poreza na dodanu vrijednost trenutačno. Planiramo postupno smanjivanje PDV-a, kada stanje prihoda i rashoda državnog proračuna to bude dozvoljavalo.

IDS: Svjesni smo financijske situacije u kojoj se nalazi Hrvatska. Smatramo da je potrebno smanjiti porez na dodanu vrijednost u srednjoročnom, odnosno dugoročnom razdoblju, dok za 2016., odnosno 2017. vjerujemo da takva opcija nije izgledna. Zalagat ćemo se za decentralizaciju sustava poreza na dodanu vrijednost te za smanjenje stope PDV-a u turizmu na 5% u prvoj godini mandata (počevši od 1. siječnja 2018.). Podsjećamo da je upravo IDS u 2013. godini smanjio stopu PDV-a u ugostiteljstvu s 25% na 10%.

ŽIVI ZID: Tijekom 2017.g. to sigurno neće biti moguće i tko god to nudi nije svjestan što govori jer imamo slab rast BDP-a, velike obveze po dugovima i izgubili smo 2016.g. za pozitivan zaokret. Smanjenje za 1 postotni bod glavne stope biti će moguće u 2018.g. uz uvjet da rast BDP-a bude snažan i punjenje proračuna dobro. Daljnje smanjenje će također ovisiti o kretanju stope rasta BDP-a

Međustopa PDV-a koja nam je najvažnija i koju ćemo uvesti jest ona na sav repromaterijal potreban seljacima I ona će iznositi 5% kako bi naši seljaci mogli konkurirati Mađarima, Slovencima, Austrijancima i drugima koji već odavno imaju slične niske međustope PDV-a. To ćemo učiniti i na određene proizvode potrebne djeci s ciljem provođenja pronatalitetne politike.

HDSSB: Da, odmah! Smanjiti stopu PDV-a u poljoprivredi i prehrambenoj industriji na međustopu (13%). Zalažemo se za to da se smanjuju parafiskalni nameti koji su trošak u proizvodnji s čime bi se utjecalo na konkurentnost.

Planirate li promjene u sustavu poreza na dohodak? Hoće li doći do smanjenja poreznog opterećenja rada i ako da, na koji način i u kojem roku?

SDP: Da, planiramo daljnje smanjenje poreza na dohodak jer smatramo da je porezno rasterećenje rada važno za poticanje rasta osobne potrošnje kao važne komponente BDP-a, ali važno i za poticanje zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta. Potvrđuju to efekti poreznog rasterećenja rada koje smo proveli krajem 2014. Porezno rasterećenje rada ćemo osigurati povećanjem neoporezivog dijela plaće sa 2.600 kuna na 3.000 kuna i proširivanjem poreznog razreda od 25% sa sadašnjih 13.200 kuna na više od 19.000 kuna. Rok od 01.01. 2017.

HDZ: Snizit ćemo stope poreza na dohodak i proširiti porezne razrede u cilju rasterećenja stanovništva i povećanja raspoloživog dohotka. Povećat ćemo neoporezivi dio dohotka na 3.750 kuna što je 1,5 minimalne plaće. Najvišu stopu snizit ćemo na 36% i ona će se primjenjivati od 20.000 kuna, kako bismo jačali konkurentnost i zadržavanje u Hrvatskoj visokoobrazovanih ljudi poput liječnika, inženjera, IT stručnjaka, itd.

MOST: Smanjenje porezenog opterećenja rada u fokusu je gospodarskog programa Mosta kako bi se povećale plaće. Smanjit će se porezno opterećenje poreza na dohodak: do 3000 kn – 10% 3000 kn do 13.000 kn – 20% 13.000 kn do 100.000 kn – 35% od 100.000 – 50% tako da će se porezno opterećenje smanjiti za one potrebite i srednju klasu a povećati za one imućnije s primanjima iznad 100.000 mjesečno. Planirano rasterećenje ostvarit će se odmah pri planiranju i donošen u novog proračuna. Povećanje neoporezivog dijela dohotka potrebno je uskladiti s dinamikom ostalih mjera na način da se svake godine (u idućih 4 godine) neoporezivi dio dohotka poveća na godišnjoj razini za 100 kuna svake godine. Ova mjera ima niz prednosti u odnosu na mjeru povećanja minimalnih nadnica.

Prvi je razlog taj što mjera povećanja minimalnih nadnica sama za sebe ne daje rezultate ukoliko se ne sinkronizira s ostalim fiskalnim mjerama usmjerenim prema primateljima minimalnih nadnica. Drugi je razlog visoka distorzija i rizici na jedinične troškove rada i opterećenje poduzetnika. U usporedbi s mjerom rasta minimalnih nadnica, trošak provedbe povećanja neoporezivog dijela dohotka pada na državu i državni proračun, a ne na trošak poslovanja poslodavca što u kombinaciji s ostalim mjerama fiskalne stimulacije (kombinacijom pristupa modela ponude i potrošnje) bi trebalo polučiti više pozitivnih efekata u odnosu na očekivane troškove (manje prihode od poreza na dohodak u proračunu za iznos povećanja neoporezivog dijela dohotka u iduće 4 godine).

PAMETNO: Pametno je posebno razradilo porezni sustav, koji treba biti jednostavan, stabilan i pravedan te poticati rast i zapošljavanje i osigurati novac za financiranje socijalnih i razvojnih funkcija države. Promjene u porezu na dohodak su planirane kroz povećanje osobnog odbitka na 3600 kuna, jedinstvenu stopu od 20 posto na dohodak od nesamostalnog rada do milijun kuna godišnje, a za više od milijun kuna bi se uvela druga stopa od 40 posto. Takav bi sustav potaknuo deficitarne struke, poput ICT-a, da ostaju u zemlji, a ne sele vani, gdje dobivaju puno veće plaće i bolje uvjete, a potaknuo bi i razvoj takvih djelatnosti kod nas. Dodatno, što se tiče poreza, planira se smanjiti porez na dobit s 20 na 15 posto, kao i ukinuti akontacije poreza na dobit za male poduzetnike.

Pametno se zalaže i za smanjenje poreza na promet nekretninama s pet na 2,5 posto, pojednostavljenje niza procedura, smanjenje troškova, uvođenje transparentnosti… Što se tiče rokova, planiramo promjene u sustavu poreza na dohodak tako da smanjenje poreznog opterećenja rada ide odmah, za razdoblje dvije godine. Stopa poreza na dohodak od 25 posto se smanjuje na 22,5 posto, a prag obračuna po stopi od 40 posto se povećava na 500 tisuća kuna godišnje. Osobni odbitak se povećava s 2600 na 3050 kuna mjesečno. U 2019. godini planiramo prijelaz na jedinstvenu stopu od 20 posto, do milijun kuna godišnje i 40 posto iznad milijuna kuna godišnje. Osnovni odbitak će se povećati na 3600 kuna mjesečno.

IDS: Kao koalicija IDS-PGS-RI, zalažemo se za promjene u sustavu poreza na dohodak s ciljem osnaživanja fiskalnih kapaciteta županija, gradova i općina. Smanjenje poreznog opterećenja na plaće jest poticanje optimizma, povećanje raspoloživog dohotka, odnosno potrošnje kako bi se potaknuo oporavak gospodarstva. Manje porezno opterećenje na cijenu rada čini novo zapošljavanje atraktivnijim u odnosu na ostale zemlje u regiji.

ŽIVI ZID: Povećat ćemo neoporezivi dio dohotka sa 2600 na 5000 kuna i na taj način značajno povečati raspoloživi dodak, osobnu potrošnju a time proizvodnju i zapošljavanje. Time ćemo ojačati srednji sloj koji pokreće ekonomiju.
Porezi i doprinosi na naše plaće, komparativno gledano, značajno su veći u odnosu na druge zemlje u EU. To je posljedica sistemskih problema i široko podijeljenih prava. Najveći ceh u svemu tome plaćaju oni koji imaju male plaće. U tom smislu ukinut ćemo značajan broj parafiskalnih nameta a povećati efikasnost naplate poreza, koncesija. Također ćemo povećati efikasnost korisnika sredstava državnog proračuna u roku godine dana.

HDSSB: Što se tiče plaća planiramo povećati osnovi osobni odbitak na 3.500 kn i zadržati postojeće koeficjente na osobni odbitak. Poznato je da u regiji Slavoniji i Baranji većina zaposlenika ima minimalnu plaću pa je težnja da minimalni iznos bude 3.500 kn. Ponovno uvesti olakšice (kamate na stambene kredite, dobrovoljno i dopunsko zdravstveno osiguranje, životno osiguranje i sl.). S provedbom mjera treba početi što hitnije kako bi se oslobodio kapital i povećala sredstva za osobnu potrošnju.

Treba li smanjiti porez na dobit i ako da, za koliko i u kojem roku?

SDP: Ne, ali i dalje na snazi će ostati oslobađanje od plaćanja poreza na dobit ukoliko se isti reinvestira.

HDZ: Treba. Snizit ćemo stopu poreza na dobit na 18%, a za poljoprivrednike, obrtnike, mikro, male i srednje poduzetnike, odnosno sve čiji prihodi na godišnjoj razini ne prelaze 3 milijuna kuna, stopa poreza na dobit bit će 12%. Time ćemo postati konkurentni državama u okruženju i dodatno stimulirati domaća, ali i privući strana ulaganja.

MOST: Smanjenje poreza na dobit isto je u fokusu gospodarskog programa Mosta. Smanjit će se stopa poreza na dobit s 20% na 17% Planirano rasterećenje ostvarit će se odmah pri planiranju i donošenju novog proračuna.

PAMETNO: Porez na dobit se smanjuje odmah, na 15 posto.

IDS: Smatramo da je potrebno u što kraćem roku uvesti olakšice za reinvestiranu dobit te izravno davati poticaje novom zapošljavanju. Već u prvoj godini mandata treba početi smanjivati parafiskalne namete kojih je u RH preko 160, a neke i ukinuti. I ovdje podsjećamo da je upravo pod IDS-ovim upravljanjem resora turizma smanjena turistička članarina kao parafiskalni namet u 2015. za 15%.

ŽIVI ZID: Potrebno je smanjiti porez na dobit malim poduzetnicima na 10%, a srednjima na 15% kako bi se stimulirale investicije i potrošnja koje bi utjecale na proizvodnju, zapošljavanje i rast BDP-a. Prihodi od poreza na dobit ionako nisu presudno važni za državni proračun, a poduzetnicima su itekako važni. Na kraju bi državni proračun od toga imao više koristi.

HDSSB: Ne treba mijenjati stopu od 20%, a obračunavanje i plaćanje treba biti prema mjestu nastanka.

Planirate li posebne porezne olakšice za pojedine sektore (IT, poljoprivreda...itd)?

SDP: Da, za sektore poput IT, znanosti i obrazovanja, poljoprivrede, turizma.

HDZ: Planiramo. Osim navedenih poreznih promjena koje će dovesti do unaprjeđenja i pojednostavljenja poreznog sustava, što će pozitivno djelovati na gospodarski rast i standard naših građana, ali i rast konkurentnosti svih sektora, planiramo poreznim olakšicama poticati ulaganja u startupove odbijanjem 30 posto iznosa ulaganja od porezne osnovice poreza na dohodak ako startup uspije, odnosno 60 posto ako ne uspije. Ako je ulagač u startup pravna osoba, priznat će joj se 30 posto, odnosno 60 posto ulaganja kao odbitna stavka od porezne osnovice na porez na dobit. Uz to, prodaja vlasničkog udjela bit će oslobođena poreza na kapitalnu dobit.

MOST: Planirane su porezne olakšice za izvoznike (IT sektor i poljoprivredu, proizvodnju dijelova i strojeva) s jasnim naglaskom da će upravo izvozni sektor biti jedan od nositelja ekonomskog rasta u Hrvatskoj gdje će država osigurati sve uvjete potrebne za pravu izvoznu ofenzivu, ali i sam izvozni sektor će se morati transformirati i početi proizvoditi visoko sofisticirane proizvode.

PAMETNO: Porezne olakšice u sustavu poreza na dobit treba ukinuti, ali horizontalne državne potpore treba povećati.

IDS: Porezno i na druge načine treba smanjiti troškove gospodarstva, posebno smanjenjem cijena proizvodnih inputa, smanjenjem doprinosa na plaće, olakšicama za reinvestiranu dobit te izravno davati poticaje novom zapošljavanju. Potrebno je što više osnažiti položaj i ulogu maloga i srednjega poduzetništva te obrtništva kroz nove mjere potpore sektoru, osobito jačanjem jamstvenih fondova za kreditiranje maloga i srednjega poduzetništva na državnoj i regionalnoj/lokalnoj razini, subvencijama troškova financiranja, ali i poreznim poticajima samofinanciranju i povećanoj kapitalizaciji.

Bitan element je i jačanje HBOR-a, ali i korištenje povoljnih inozemnih izvora financiranja poput strukturnih fondova EU-a i jeftinijih kredita Svjetske banke, EIB-a ili EBRD-a. Također, jedna od krucijalnih stvari je povoljno davati županijama, gradovima i općinama, poduzetnicima ili drugim zainteresiranim stranama na korištenje nekorištenu državnu imovinu za pokretanje izglednih razvojnih i inovacijskih projekata, posebno u tehnološkim parkovima i inovacijskim centrima.

ŽIVI ZID: Planiramo, posebice za poljoprivrednike s tim da bi olakšice bile izraženije tamo gdje su nepovoljniji uvjeti za život I gdje je naglašenija potreba demografske obnove. To je izvrsno riješila Austrija I ne treba otkrivati toplu vodu. To bismo primijenili I na IT sektor, odnosno na pojedine segmente koji su razvojnog karaktera, prije svega proizvodnja software-a.

HDSSB: U našoj regiji potrebno je poticanje strateških grana gospodarstva: poljoprivrede, prerađivačke i prehrambene industrije, obnovljivih izvora energije i ruralnog turizma, te provoditi mjere poticanja obnove prerađivačke industrije s naglaskom na drvnu, kemijsku, metalnu, te prehrambenu industriju baziranoj na domaćim sirovinama. Jedna od mjera koju planiramo provoditi u tim granama je oslobođenje doprinosa za svakog novozaposlenog na neodređeno vrijeme kroz određeno razdoblje; 100 % prva godina, 75 % druga godina, 50 % treća godina, 25 % četvrta godina.

Treba li ukinuti plaćanje predujma poreza na dobit?

SDP: Da, od 01.01.2018.

HDZ: Ne treba. U dijelu poreza na dobit naš je plan snižavanja stope poreza na dobit na 18% te uvođenje snižene stope od 12% za poljoprivrednike, obrtnike, mikro, male i srednje poduzetnike. To je vrlo jaka mjera i vrlo jaka poruka našim gospodarstvenicima. To je mjera koja izravno diže njihovu konkurentnost, a u isto vrijeme daje jasan signal da je Hrvatska zemlja u kojoj je poslovanje i ostvarivanje profita dobrodošlo.

MOST: Plaćanje predujma poreza na dobit standard je u gotovo svim razvijenim državama, ali planira se mjesečno plaćanje najprije zamijeniti kvartalnim. Kada se stvore uvjeti, tj. kada dinamika punjenja proračuna to dopusti, namjeravamo ga u potpunosti ukinuti.

PAMETNO: Predvidjeli smo ukidanje plaćanja predujma (akontacija) poreza na dobit za sve male i mikro poduzetnike, odnosno sva trgovačka društva, koja ostvaruju manje od tri milijuna kuna godišnje bruto dobiti. Nakon godinu dana, razmotrit će se mogućnost potpunog ukidanja akontacija.

IDS: Da, smatramo da plaćanje predujma poreza na dobit treba ukinuti te uvesti sustav plaćanja PDV-a po naplaćenom računu odnosno fakturi.

ŽIVI ZID: Plaćanje predujma poreza na dobit predstavlja kreditiranje države. To je posebno neprihvatljivo ako poduzetnik reinvestira ostvarenu dobit. Usprkos tome on sada mora na taj način kreditirati državu. Bilo bi dovoljno da poduzetnik potpiše izjavu da će reinvestirati dobit, a ako to prekrši da plati zatezne kamate. Država ne smije svoje probleme nelikvidnosti rješavati beskamatnim predujmovima poreza na dobit.

HDSSB: Da! Odmah!

Planirate li uvođenje poreza na nekretnine i ako da, tko bi sve bio obuhvaćen tim porezom?

SDP: Ne. Ne planiramo uvoditi porez na nekretnine u sljedećem 4-godišnjem mandatu.

HDZ: Zamijenit ćemo komunalnu naknadu porezom na nekretnine. Što se tiče poreznog opterećenja ništa se neće promijeniti.

MOST: Porez na nekretnine ne planira se uvesti u ovom mandatu iz razloga što nisu ostvareni uvjeti za njegovo uvođenje (katastar i zemljišne knjige), a posebice treba dobro osmisliti model uvođenja nakon 2020. jer ostale zemlje EU (većina) nije prošla kroz socijalističko razdoblje kao Hrvatska kada se većina kuća i stanova izgradila i još važnije imaju kulturu ulaganja u štednju i na burzama, a nama je ulaganje u nekretnine oduvijek bio glavni vid investiranja i zaštite naših usteđevina.

Model se mora osmisliti na način da ne opterećuje prvu nekretninu i nekretnine u funkciji (ne smije biti veći od sadašnje komunalne naknade) dok se treba oporezivati nekretnine koje nisu u funkciji (druga, treća nekretnina i više), ali opet ovisno o socijalnom cenzusu (razmjerno visini dohotka koji ostvaruju). Građani s niskim primanjima ne mogu plaćati visoki porez na nekretnine iako posjeduju nekretninu jer nemaju raspoloživi dohodak. Posebno treba voditi računa o blokiranim i zaduzenim građanima. U svakom slučaju porez na nekretnine se neće uvesti u ovom mandatu.

Mantra sveukupne porezne reforme programa Mosta jest porezno oslobođenje radnika i poduzetnika gdje će svi građani u Hrvatskoj plaćati porez prema svojoj dohodovnoj moći i gdje će se ukinuti/izmjeniti svaki porezni oblik koji ugrožava njihov ekonomski opstanak (guranje u siromaštvo ili depreciranje imovine poduzetnika). Porezi moraju biti usklađeni s dinamikom i visinom dohotka građana i poduzetnika i osigurati im dostojanstven i siguran zivot i rad.

PAMETNO: Ne planiramo uvođenje poreza na nekretnine. Smatramo da nisu završene nužne predradnje za primjenu ovog poreza.

IDS: Smatramo da u ovom trenutku ne treba uvesti porez na nekretnine. Iz ovog poreza u svakom slučaju trebalo bi izuzeti nekretnine u kojima stanuju građani.

ŽIVI ZID: Ne planiramo niti je to moguće u slijedećem mandatu. Prvi razlog je u tome što ne želimo kažnjavati građane što su na takav način štedjeliII već platili porez ranije. Drugi razlog je u neriješenim zemljišnim knjigama.

HDSSB: Ne uvoditi porez na nekretnine koje su funkciji . Uvesti samo na drugi i treći stan/kuću za koju se ne plaćaju sadašnji posebni porezi za nekretnine za odmor. Protiv smo uvođenja poreza na nekretnine.

Smatrate li da je porezno opterećenje u Hrvatskoj, ukupno gledano, preveliko i jesmo li u tom smislu konkurentni u odnosu na usporedive zemlje i zemlje zapadne Europe?

SDP: Da, porezno opterećenje je visoko i zato idemo sa njegovim smanjenjem, posebno se to odnosi na porezno opterećenje rada.

HDZ: Smatramo da je porezno opterećenje preveliko. Porezni sustav u Hrvatskoj zahtijeva temeljitu reformu i cjelovito porezno rješenje kako bi se uklonile glavne prepreke za razvoj hrvatskog gospodarstva. Dodatni problem poreznog sustava jesu i česte izmjene poreznih propisa. U mandatu Vlade Kukuriku koalicije provedene su 44 izmjene i dopune u poreznom sustavu, što je kreiralo atmosferu nesigurnosti i dovelo do nedovoljnog poznavanja poreznog sustava te nejasnih i nedosljednih zakonskih odredbi koje kao krajnji rezultat imaju izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Kao posljedica toga, Hrvatska se nalazi među europskim državama u kojima je dojam porezne nesigurnosti među poduzetnicima najviši, čemu je značajno pridonijelo i to što su postupanja poreznih vlasti nedorečena. Djelomične i pojedinačne intervencije u samo neke porezne oblike dovode do visoke razine porezne nesigurnosti, zbog čega smo u suradnji s domaćim i inozemnim priznatim stručnjacima proveli detaljnu analizu poreznog sustava, utvrdili glavne slabosti i definirali cjelovitu reformu. Cilj cjelovite porezne reforme jest postići stabilan, održiv, jednostavan i konkurentan porezni sustav. Izmjene u poreznom sustavu usmjerene su na širenje porezne baze i porezno rasterećenje građana i poduzetnika.

MOST: Prvi cilj reformi u ovom programu jest rast zaposlenosti, potrošnje i izvoza koji će onda potaknuti gospodarski rast i fiskalna se politika mora prilagoditi navedenom cilju. Ekonomski je rast prvo posljedica, a onda i cilj predloženih reformi. Fiskalna politika u poticanju zapošljavanja mora biti iznimno fleksibilna – poticanjem osobne potrošnje kroz smanjivanje poreznog opterećenja, jačanje pozitivnih očekivanja i preferenciju likvidnosti kućanstava, kontroliranom dinamikom javnog duga uz smanjivanje udjela općeg duga koji neće ugroziti dinamiku rasta (financiranje rasta ciljanom agregatnom potražnjom gdje će svaka kuna javne potrošnje generirati najmanje 1.30 kuna u bruto dodanoj vrijednosti), porezni sustav mora biti jednostavan, neutralan, stabilan i fleksibilan što prije svega iziskuje materijalnu i ljudsku infrastrukturu koja čini mogućim uspostavu takvog poreznog sustava, izbjegavanjem dvostrukog oporezivanja i ukidanje parafiskalnih nameta, fiskalnom decentralizacijom koja će potaknuti rast regija a neće narušiti stabilnost fiskalne politike, usklađivanje poreznog sustava s potrebama građana i poduzetnika, a ne da on bude sam sebi svrha i cilj.

Potrebno je maksimalno sinkronizirati upravljanjem dugom sa fiskalnom i monetarnom politikom i izvršiti financiranje primarnog deficita kroz izdavanje državnih obveznica na domaćem tržištu (mirovinski fondovi) uz istodobno snažnije porezno rasterećenje na svim razinama. Fiskalna politika mora se usmjeriti na oporezivanje potrošnje što bi u budućnosti trebalo donijeti više poreznih prihoda u uvjetima gospodarskog rasta i rasta potrošnje, a istodobno smanjiti porezna opterećenja na plaće i kapital. U usporedbi s promatranim tranzcijskim zemljama

Hrvatska uslijed visokog poreznog opterećenja rada i kapitala godišnje u prosjeku (u industriji) po zaposlenome isplaćuje 11.768,00 Eur za nagrade, regrese, darove u naravi što izuzev Češke odgovara prosjeku. Međutim, kada se uspoređuje s prosjekom EU tada je vidljivo da se u EU gotovo trostruko isplaćuje 27.841,00 Eur po zaposlenome godišnje u industriji u vidu nagrada, regresa, darova u naravi. Potrebno je povećati prag neporezivog dijela nagrada, regresa, darova u naravi pa i stipendija i ostalih oblika ulaganja u ljudski kapital za 50% u prve dvije godine i 50% u iduće dvije što će potaknuti osobnu potrošnju koja će u konačnici rezultirati rastom poreznih prihoda od poreza na potrošnju, a smanjenjem poreznih prihoda od oporezivanja rada. Hrvatska upravo u skladu s preporukama (struke i teorije) strukture fiskalne politike kao pokretača ekonomskog rasta u usporedbi s promatranim zemljama ima najveći udio poreza na potrošnju (49,1%) u ukupnim poreznim prihodima, slijedi oporezivanje rada (40,7%) te kapitala (10,3%).

Podaci pokazuju da iako postoji opća percepcija da se u Hrvatskoj oporezuju najviše prihodi od rada (plaće i ostale naknade) u stvarnosti glavninu poreznih prihoda čine porezi na potrošnji zbog visoke stope rasta PDV-a. To čini dobru polaznu osnovu za dizajniranje fiskalne politike kao pokretača ekonomskog rasta u Hrvatskoj. Treba se ići na smanjivanje cjelokupnog poreznog opterecenja jer imamo previsoke poreze i nismo konkurentni prema drugim zemljama. Još gora je efikasnost naplate poreza gdje u Hrvatskoj uz više stope oporezivanja ostvarujemo niže prihode od pojedinih kategorija poreza sto je dokaz izuzetno niske efikasnosti pri ubiranju poreznih prihoda.

PAMETNO: Opća stopa poreza na dobit u Hrvatskoj je prevelika, u odnosu na zemlje okruženja, što smanjuje našu konkurentnost. Kako druge zemlje nude i manje porezno opterećenje rada i poslovno okruženje s manje administrativnih prepreka i parafiskalnih nameta, hrvatsko gospodarstvo je nužno manje konkurentno. Zato smo poseban dio programa posvetili rasterećenju gospodarstva i nizu mjera kojima ukidamo parafiskalne namete i smanjujemo birokraciju.

IDS: Apsolutno da - porezno opterećenje u Hrvatskoj je preveliko i nismo konkurentni u odnosu na države Europske unije. Hrvatska mora napraviti nagli zaokret u gospodarskoj i izvoznoj politici i to poreznim rasterećenjem gospodarstva, poreznim olakšicama i izravnim poticajima gdje bi se nakon dužeg razdoblja povećao potencijal za nove investicije, rast i izvoz. Ako i nova Vlada opet krene u smjeru povećanja poreza, doprinosa, trošarina itd. automatski se smanjuje javna potrošnja što će nužno smanjiti standard građana. Za poticanje izvoza bitan je segment jačanje uloge HBOR-a u pravu izvozno investicijsku banku.

ŽIVI ZID: Porezno opterećenje je veliko i dostigli smo vrh poreznog kapaciteta. Sadašnji porezni sustav nije pravedan, nestabilan je I orijentiran dominantno na PDV i trošarine. To slabi našu konkurentnost. Smanjenje npr. rashoda državnog proračuna za kamate na javni dug značajno bi mogao smanjiti porezno opterećenje. Mi ćemo to učiniti.

HDSSB: Porezno opterećenje u Hrvatskoj je veliko i preveliki je broj parafiskalnih nameta i svakako je to jedan veliki kočničar razvoja poduzetničke aktivnosti i doprinosi u najboljem slučaju stagnaciji poduzeća jer poduzeća doslovno grcaju u tim davanjima i ona ih guše, a u takvoj situaciji nema ulaganja u nove tehnologije, u ljudske resurse, i sl.

Treba li napraviti preraspodjelu poreznih prihoda između središnje države i lokalnih zajednica?

SDP: Da, ali osim fiskalne decentralizacije potrebno je dati i veće ovlasti JLRS.

HDZ: Treba. Uzimajući u obzir našu poreznu reformu, vodit ćemo računa o tome da se ne dovede u pitanje održivost sustava javnih financija, svih njegovih sastavnica, a posebice sustava financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Iz tog ćemo razloga postojeći porez na dohodak od kamata te porez na promet nekretnina u potpunosti prepustiti lokalnim i regionalnim jedinicama. No, uz to ćemo napraviti temeljitu preinaku financiranja lokalnih jedinica i kroz reviziju indeksa razvijenosti osigurati da više ne dolazimo u situacije poput one koja se dogodila prošle godine kada su, kod izmjena u sustavu poreza na dohodak, najgore prošle lokalne jedinice u gospodarski najslabije razvijenim dijelovima Hrvatske.

MOST: Planirana je postupna fiskalna decentralizacija (nakon preustroja lokalne uprave i samouprave) na način da se 1-2% prihoda od PDV-a spusti jedinicama lokalne uprave i samouprave. Kada ce se to točno moći učiniti ovisi o stopama ekonomskog rasta koje e se ostvariti i strukturnim reformama koje se moraju provesti, ali podizanje regionalne efikasnosti praćenom fiskalnom decentralizacijom nužan je uvjet ostvarivanja viših stopa ekonomskog rasta u budućnosti. Postojeća centralizacija guši regionalna gospodarstva.

PAMETNO: Ovisno o novom modelu porezne politike, potrebno je uvesti novi sustav kompenzacijskih poravnanja za jedinice lokalne samouprave, uz novi regionalni preustroj poreznih prihoda između središnje države i lokalnih zajednica. Protivimo se čestom mijenjaju porezne politike.

IDS: Apsolutno! Prema postojećoj raspodjeli proračunskih sredstava središnja država troši 90 posto proračuna. I dalje od 100 kuna poreznih prihoda, više od 90 kuna odlazi u centralni proračun države, oko 4 do 5 kuna otpada na Grad Zagreb, a ostatak od manje od 5 kuna raspoređuje se na sve ostale gradove, općine i županije. Takva raspodjela proračunskih sredstava nije niti održiva, niti poticajna, a pogotovo nije pravedna.

Zato je upravo decentralizacija okosnica našeg programa i drago nam je da je decentralizacija na dnevnom redu svih relevantnih stranaka. Krajnje je vrijeme da krenemo s provedbom decentralizacije, ojačamo ulogu lokalne samouprave i na taj način oporavimo hrvatsko gospodarstvo i ubrzamo njegov razvoj. U Istri smo pokazali kako županija može ispuniti svoj zadatak: biti na usluzi građanima, ali i biti pokretačem gospodarskog i društvenog razvoja.

ŽIVI ZID: To je potrebno ili bolje rečeno nužno. Fiskalna decentralizacija povlaći za sobom jasno definiranu fiskalnu odgovornost lokalnih zajednica i definiranje limita i odgovornosti pojedinaca koji raspolažu novcem kako bi se izbjegla opasnost nekontroliranog trošenja koje bi morala namiriti središnja država.

HDSSB: Svakako. Lokalne zajednice trebaju dobiti puno veći udio u raspodjeli poreznih prihoda sa sadašnjih (92/8%) težiti omjeru (70/30%), kao i veće ovlasti u raspolaganju tim sredstvima, a to je ono o čemu već godinama pričamo, da treba provesti decentralizaciju i pustiti lokalne sredine da dišu i razvijaju se.