Foto: FAH

NA summitu o klimatskim promjenama u Parizu podignut je povijesni sporazum za spas planete, a Index doznaje kako će on utjecati na Hrvatsku. Odnosno što ćemo sve morati učiniti kako bi aktivno doprinijeli spasu Zemlje od klimatskog sloma.

Summitu je prisustvovala i hrvatska delegacija predvođena pomoćnicom ministra Mihaela Zmajlovića, Marijom Šćulac Domac koja u ministarstvu vodi Upravu za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora. Osim nje na stručnoj razini u okviru radnih skupina sudjelovale su i načelnice dvaju sektora iz te uprave, Jasenka Nećak i Višnja Grgasović te troje predstavnika DHMZ-a.

Glasnogovornica ministarstva Dijana Sušac Indexu je rekla kako se hrvatska delegacija upravo vraća iz Pariza.

"Marija Šćulac Domac rekla mi je da su izuzetno zadovoljni što je sporazum postignut osobito stoga što je do zadnjeg trena postojala bojazan da se možda i neće postići globalni obvezujući dokument. Hrvatska je sporazumu pristupila s ciljevima koji su usuglašeni na razini svih 28 članica EU. Unutar EU, svaka pojedina država ima svoje specifične obaveze i ciljeve", rekla je Sušac.

Do 2017. moramo plaćati milijun eura godišnje

Kazala je kako sporazum postignut u Parizu obvezuje i Hrvatsku na intenzivnu provedbu svih mjera, aktivnosti i projekata vezano uz ispunjenje obveza prethodno preuzetih u okviru EU obveza vezano uz smanjenje emisija (40 posto smanjiti emisije CO2).

"Sve potpisnice čeka klimatsko financiranje trećih zemalja -zemalja u razvoju i nerazvijenih (za sada je Hrvatska najavila milijun eura godišnje do 2017.). Iznosi financiranja su dragovoljni, ali za očekivati je da ćemo nakon 2017. pojačati financiranje kao i sve druge države članice EU. Cilj je da razvijene države do konca 2020. mobiliziraju 100 milijardi američkih dolara", rekla je Dijana Sušac.

S obzirom na to da je i prema Kyotskom protokolu i Doha amandmanu (koji se odnosi na drugo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola 2013-2020) Hrvatska kao dio EU razvrstana pod razvijene države s obvezom smanjenja emisija u odnosu na 1990., za RH i EU se dodaje, samo nastavlja daljnje provođenje mjera da ciljem smanjenja emisija koje smo već tako ugradili ili postupno ugrađujemo u EU i nacionalno zakonodavstvo.

Hrvatska delegacija zadovoljna sporazumom

"Gospođa Šćulac Domac naglašava da je Pariški sporazum po njoj puno veći izazov i promjena za druge države članice UNFCCC (United Nations Framework Convention on Climate Change). Hrvatska naime i bez ovog sporazuma već neko vrijeme intenzivno radi na politikama koje su vezane uz smanjenje posljedica i sprečavanje daljnjih klimatskih promjena: među prvima smo koji rade Niskougljični strategiju, a početkom 2016. počinjemo i izradu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama. Izuzetno fokusirano radimo na mjerama vezanim uz klimatske promjene: poticanje čistijeg transporta, energetska obnova u zgradarstvu", kazala je Sušac.

Navodi kako su dokaz da se klimatske promjene događaju i nama, a ne samo nekim dalekim egzotičnim zemljama upravo ekstremne poplave koje su nas pogodile zadnjih godina, te uz to suše i ledolomi kojima svjedočimo zadnjih godina.

"Puno je efikasnije i jeftinije spriječiti klimatske promjene nego "popravljati" posljedice klimatskih promjena, a najefikasniji način sprečavanja je provođenje mjera energetske učinkovitosti - pa tako kad obnovimo fasadu na našoj kući i zamijenimo stolariju činimo jako dobru stvar za okoliš – 36 posto emisija stakleničkih plinova u RH dolazi upravo iz zgradarstva", rekla je Sušac.

Uz to velik učinak, čak 25 posto utjecaja na klimatske promjene ima i promet. Tako kad kupujemo navodi, hibridne i električne aute to nije samo pitanje trenda nego izravno doprinosi smanjenju učinka i sprečavanju klimatskih promjena.

"Isto tako kad kupimo kućanski uređaj A+++ značajno doprinosimo jer 20 posto energije u kućanstvu troše uređaji bijele tehnike", rekla je Sušac.