Foto: Hina

OD TRENUTKA kada su najvećim ruskim bankama i tvrtkama uvedene sankcije prošlo je već više od dva mjeseca. Za sve to vrijeme one nisu imale pristup stranim financijama.

Državne banke trenutno nemaju velike probleme, jer na raspolaganju imaju depozite građana. Kamatne stope na depozite još nisu podignute pa velike banke na taj način dobivaju stabilan priljev gotovine u rubljima po relativno niskoj cijeni, piše Ruski vjesnik.

No, niti jedna banka koja se našla na udaru sankcija nije pristala komentirati ove navode.

Glavni problem za banke predstavlja ispunjavanje deviznih obveza. Podsjetimo da je bankarski sektor prošle godine na tržištima kredita povukao više od 14 milijardi dolara, od kojih je 70% otišlo bankama pod sankcijama.

U sljedećim mjesecima banke trebaju vratiti 34 milijuna dolara vanjskog duga

U razdoblju od rujna 2014. do ožujka 2015. banke trebaju vratiti 34 milijarde dolara vanjskog duga.
Kako ističe Natalija Orlova, glavna ekonomistica Alfa-banke, sankcije koje su uvele EU i SAD svim navedenim bankama će uzrokovati probleme s refinanciranjem na globalnom tržištu.

Jedno od mogućih rješenja je uzimati devizne kredite u zemlji. Međutim, banke koje se ne nalaze pod sankcijama i imaju pristup zapadnom deviznom tržištu, a to su uglavnom banke srednje veličine, ne mogu uzeti novac po uvjetima po kojima to čine lideri na tržištu. Osim toga, svaka banka želi zaraditi na kreditu, dodajući 1 do 2 % kamate. Stoga na kraju ovakav aranžman ispada sasvim nepovoljan.
Što se tiče velikih tvrtki na koje se odnose financijske sankcije, one zasad ne nailaze na probleme.

"Mnoge tvrtke još nisu potrošile resurse koje su nabavile početkom godine, a neke od najvećih tvrtki čak su uspjele prije roka isplatiti dio zapadnih kredita", objašnjava Igor Dmitriev, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Banke za poravnanje i štednju. Prema njegovim riječima, već postoji tendencija povećanog kreditiranja na domaćem tržištu. Poduzeća kredite pritom uzimaju od velikih privatnih banaka.

Izlazak na azijska tržišta?

Prema riječima Kire Juhtenka, vodećeg analitičara brokerske tvrtke FBS, ubuduće će državne banke u cilju osiguravanja potrebnih deviznih sredstava povećati svoju prisutnost na azijskim financijskim tržištima.

"Izlazak na azijsko tržište je moguć i potreban, ali i tu postoji ozbiljan problem, jer to tržište nije tako veliko kao što se čini i teško da će svi koji to žele moći povući dovoljnu količinu sredstava po kamatnim stopama koje odgovaraju ruskim bankarima", ističe Soroko. Azijska tržišta kapitala su prije dodatna perspektivna opcija za uzimanje relativno jeftinih zajmova, zaključuje Ruski vjesnik.