107.22.63.172 US
 

DZS: Smatramo da usporedbom međusobno neusporedivih podataka dovodite do pogrešnih zaključaka

Piše:
četvrtak, 14.8.2014. 13:26
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Index

IZ DRŽAVNOG zavoda za statistiku stiglo je reagiranje na članak "Evo gdje su nestali nezaposleni s burze". Reagiranje donosimo u cijelosti.

"Poštovana

obraćam Vam se u vezi s navodima u članku „Evo gdje su nestali nezaposleni s burze“, objavljenog na internetskom portalu Index.hr 13. kolovoza 2014. S obzirom na to da smatram kako u članku, usporedbom međusobno neusporedivih podataka, dovodite do pogrešnih zaključaka te na taj način ugrožavate objektivnost službene statistike, dužan sam reagirati u skladu s člankom 11. Zakona o službenoj statistici.

Državni zavod za statistiku objavio je 17. srpnja 2014., na službenim stranicama wwww.dzs.hr, Priopćenje „Aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj u prvom tromjesečju 2014.“ Kako bi podaci za prvo tromjesečje 2014. bili u potpunosti usporedivi s podacima za 2013., napravljena je revizija podataka za 2013. tako da su podaci usklađeni prema Popisu 2011. tzv. metodom kalibracije. Revidirani se podaci odnose isključivo za 2013. te ih je pogrešno uspoređivati s podacima za ranija razdoblja. Nadalje, podaci iz Ankete o radnoj snazi objavljuju se tromjesečnom dinamikom te su metodološki u potpunosti usklađeni s onom koju propisuje Statistički ured Europske unije (Eurostat) te omogućuju usporedbu sa svim zemljama članicama Europske unije. Anketa o radnoj snazi tromjesečno je istraživanje o aktivnosti stanovništva starijeg od 15 godina, koje uključuje osobe koje žive u privatnim kućanstvima.

Podaci iz Ankete o radnoj snazi, anketni su podaci te su neusporedivi s podacima koje na mjesečnoj osnovi objavljuje Državni zavod za statistiku u Priopćenjima „Zaposleni prema djelatnostima“. Drugim riječima, pogrešno je oduzimanjem administrativnog broja zaposlenih za svibanj 2014. od anketnog broja zaposlenih u prvom tromjesečju 2014. dolaziti do zaključka koliki je broj ljudi koji rade povremene poslove ili rade na crno. S obzirom na to da ste analizu za potrebe članka radili na temelju neusporedivih podataka iz različitih izvora, uspoređujući administrativne i anketne podatke, iz navedenoga proizlazi da su zaključci izneseni u Vašem članku neutemeljeni jer su zasnovani na pogrešnim činjenicama.

Nadalje, ako analizu prikazanu prvom infografikom raščlanimo na izvore iz kojih ste preuzimali podatke dolazimo do činjenice da ste ukupan broj stanovnika preuzeli iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u 2011. godini, broj umirovljenika za svibanj 2014. od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, broj zaposlenih u prvom tromjesečju 2014. iz Ankete o radnoj snazi, trenutačni broj nezaposlenih od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj male djece i osnovnoškolaca zbrajanjem pojedinačnih godina od 0-14 iz Procjene stanovništva Republike Hrvatske u 2012. te broj srednjoškolaca i studenata iz nepoznatog nenavedenog izvora, dolazimo do zaključka da su prikazani podaci iz različitih izvora za različita razdoblja što nikako ne predstavlja realnu sliku nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj, a još manje potvrđuje Vašu tezu da je 300.000 ljudi izbrisano iz evidencije nezaposlenih ili da ne žele raditi.

Ako se ozbiljnije želimo pozabaviti spomenutom tematikom svakako bi trebalo krenuti od objavljenih podataka iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, s obzirom na to da je popis stanovništva najveće statističko istraživanje kojem je cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima. Također, vrlo je važno ispravno koristiti međusobno usporedive podatke kako ne bi dolazilo do zabuna i pogrešnih zaključaka.

Ako detaljnije proučimo podatke iz tablica 18. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, starosti i spolu te 19. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu, iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, vidljivo je da ako od neaktivnih osoba oduzmemo umirovljenike, osobe koje se bave obvezama u kućanstvu, učenike ili studente dolazimo do broja od 229 470 ostalih neaktivnih osoba. Važno je i napomenuti da su među ispitanicima koji su izjavili da se nalaze u kategoriji ostalih neaktivnih osoba nalaze osobe koje prihode ostvaruju od sezonskog rada, osobe nesposobne za rad te osobe lišene slobode. Nadalje, ako promatramo stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život, vidljivo je da osim prihoda od stalnog ili povremenog rada te mirovina, stanovništvo ostvaruje prihode i po drugim osnovama koje niste spomenuli u svojoj analizi te da je tvrdnja o broju nezaposlenih preko 600 tisuća ljudi ne samo neutemeljena, već i pogrešna.

Molimo da, u skladu s odredbama Zakona o medijima, ovo reagiranje objavite u cijelosti te da poveznicu na reagiranje učinite dostupnom izravno iz teksta na koji se ono odnosi.

S poštovanjem,

RAVNATELJ Marko Krištof"
 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije