Enrico Letta, političar s mudima ili samo dobar trgovac?
Foto: Gliver image/Getty images
TKO JE talijanski premijer Enrico Letta čije su dvije reforme, ona o smanjenju plaća političarima i dokidanju monopola banaka nad životima građana, odjeknule Europom kao podsjetnik da se ipak može politički dokinuti divljanje političkih i financijskih elita?
Politički uspon
Rođen u toskanskom gradu Pisi 20. kolovoza 1966., gdje završava studij politologije, Letta započinje političku karijeru u Demokršćanskoj stranci, čija je opredijeljenost uglavnom centralna s elementima lijevih i desnih ideologija. Godine 1991. postaje predsjednikom Mladeži Europske pučke stranke koju su osnovale europske demokršćanske stranke te tamo stječe mnoge kontakte s europskim kolegama. Od tada seže i stvaranje Lettina uvjerenja o ispravnosti projekta EU-a koji mora biti motor za razvitak svih zemalja članica. Za vrijeme Ciampieve vlade 1994. bio je šef ureda Ministra vanjskih poslova, a 1998., sa samo 32 godine, dolazi na čelo Ministarstva unutarnjih poslova te postaje najmlađi ministar u poslijeratnoj Italiji. Godinu dana kasnije vrši dužnost Ministra industrije.
Istinski Lettin politički uspon počinje se nazirati 2007., kada se nalazi među osnivačima talijanske Demokratske stranke, na čijim unutarstranačkim izborima 2009. podržava pobjednika Pier Luigija Bersanija. Nakon izbora 2013., u kojima je Demokratska stranka tijesno pobijedila stranku Silvija Berlusconija, dolazi do duge političke krize uslijed nemoći Bersanija da sastavi vladu. Nakon Bersanijeva odstupanja, Letta sjeda na čelo stranke te sastavlja vladu i postaje premijerom Italije.
Prve reforme
Odmah po dolasku na vlast Letta sebi i svojim ministrima smanjuje plaće. Tako daje do znanja da suosjeća s nezadovoljnim građanima Italije koji ovaj čin doživljavaju kao simbolično otrježnjenje političkih elita.
Druga značajna reforma tiče se određenih zakona iz Montijeva "Spašavanja Italije". Jedan od nameta iz Montijeva paketa "hitne pomoći" za oživljavanje posrnulog talijanskog gospodarstva zahvaća i primarne rezidencije građana čije oporezivanje može dovesti do gubitka krova nad glavom. "Nitko više neće moći izletjeti iz stana u kojem živi samo zato jer je nekome dužan", rekao je Letta nakon šestosatne sjednice talijanske vlade, dodajući da sudovi neće moći provesti ovrhu nad nekretninom bez koje građani mogu samo na ulicu.
"Ne moramo Njemačkoj polagati račune!"
Letta će sigurno naići na odobravanje svojih sunarodnjaka i zbog borbe protiv njemačkog monopola nad politikom unije. "Zemlja je u dubokoj krizi, umiremo od fiskalne konsolidacije", iznio je Letta svoje viđenje njemačkog programa oporavka mjerama smanjenja potrošnje. "Način na koji ćemo naći izvore financiranja ne tiče se nikoga osim nas. Nisam ovdje da objašnjavam unutrašnje odluke koje donosimo u Italiji", Reuters prenosi Lettinu izjavu s konferencije koju je održao zajedno s Angelom Merkel. Talijanski premijer očito planira vratiti određeni balans u europsku politiku, svjestan da gospodarska i financijska suradnja ne znači slijepu poslušnost i podređivanje najmoćnijem.
"Sudite mi nakon 18 mjeseci"
Talijani uvode i jeftiniju struju za građane, pokreću se veliki infrastrukturni radovi koji će zaposliti oko 30 tisuća građana, predviđa se i smanjenje birokracije, ali i novih 1500 profesora i doktora. Od pogodnosti tu je i ona o liberalizaciji interneta, a ukida se i niz poreza. Kao dodatak zapanjuje mogućnost novčanog kažnjavanja grešaka državne birokracije.
Iako je na vlasti tek nešto više od mjesec dana, Lettina politika već poprima jasne konture, no ostaje za vidjeti hoće li u konačnici uspjeti iščupati Italiju iz krize. Sam je svojoj vladi dao 18 mjeseci za postizanje prvih vidljivih rezultata, a ukoliko do toga ne dođe, spreman je preuzeti svu odgovornost...
Jurčić: Mi imamo puno jednostavniji problem, samo puno nesposobniju vladu
"Radi se o kratkoročnoj mjeri, da spriječi socijalni bunt, da spriječi izlazak ljudi na ulice i da se ne stvori anarhična situacija. To je jedna metoda "zamrzni situaciju", da se socijalno stanje dalje ne pogoršava. Dakle, to je na određeni rok, u tome određenom roku on mora napraviti aktivnu politiku kako bi na pravi način usmjeravao i ekonomske i socijalne poticaje. Time želi zapravo dobiti "time-out" i za građane i poslodavce, i u tom vremenu mora napraviti politiku u koju će povjerovati svi, i građani, i biznismeni i lobisti da vodi pozitivnom rješenju. Da bi ta nova politika uspjela mora sve ujediniti. Ako to ne napravi, onda će samo nakon toga roka imati nagomilane stare probleme bez načina njihovog rješavanja. Znači bit će u puno lošijoj situaciji.", komentirao je za Index odluku talijanskog premijera Ljubo Jurčić.
"Mi ćemo u ovoj krizi doći vjerojatno do spoznaje kakva uloga banke zapravo treba biti. Banke su zbog neznanja političara, zbog toga što oni nemaju pojma kako se kreira i upravlja novcem, iskoristile to njihovo neznanje, da sebi pribave neopravdano veliko bogatstvo. Koliko su god bili faktor razvoja gospodarstva, zbog sebičnosti i pohlepe su sad odsjekle granu na kojoj sjede. Sad im se uzvraća to. Sad se tek dolazi do definicije koliko je vrijedna banka: banka je vrijedna onoliko koliko su vrijedni njezini komitenti. Možete vi ovršiti kuće, ali ako se radi o puno kuća kome ćete ih prodati. On je to shvatio, i odlučio je pokušati nešto napraviti, ako to ne uspije, on će otići, sam je to rekao...."
"Mi imamo puno jednostavniji problem, samo puno nesposobniju vladu. Kod nas je problem puno lakše riješiti, Talijani su dužni 120 posto, a mi samo 60. Ako samo to uzmemo u obzir u duplo smo boljoj poziciji nego Talijani. Samo da imamo malo pameti i znanja mi bi bili Amerika u malom.", zaključio je Jurčić.
Ekonomski analitičar Ante Babić za Index je komentirao odluku talijanskog premijera kojom se zabranjuju ovrhe nad stanovima u kojima se živi. Kaže kako smatra da je ta odluka pozitivna, posebno za one čiji je imovinski status najlošiji.
Babić: Ljude treba zaštititi
"Svakako je dobro da su ljudi zaštićeni, odnosno da zbog dugova neće završiti na ulici", pozdravio je Babić odluku talijanske Vlade te dodao kako sumnja da bi se u Hrvatskoj mogla dogoditi slična situacija.
"Kod nas je veliki problem s birokracijom, gdje postoji veliki nered u zemljišnim knjigama, zbog čega je vrlo teško zaštititi one koji imaju loše financijske mogućnosti", dodaje Babić.
Šonje: Ovo je na neki način pojačana socijalna osjetljivost
Ekonomski analitičar Velimir Šonje smatra kako nije točno da se kod nas po tom pitanju nije činilo baš ništa. Dodaje kako ni kod nas ljudi ne ostaju bez kuća ukoliko dva mjeseca ne plate ratu. "U Italiji je to sve sada regulirano nekim novim propisima, i ne treba generalizirati ovo oko ovrha, jer radi se samo o prvoj nekretnini, te je logično da se pomaže onima koji nemaju gdje drugdje biti. Ovo je na neki način pojačana socijalna osjetljivost", kratko je komentirao Šonje.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati