EUROPSKA komisija od prošlog listopada provodi istragu nad kineskim proizvođačima električnih automobila. Bruxelles ih sumnjiči da nelojalnom konkurencijom štete europskim proizvođačima, piše Forbes.

Komisija je u ožujku objavila da je pronašla dovoljno dokaza da uvoz novih električnih vozila iz Kine u Europu predstavlja nelojalnu konkurenciju. Povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis rekao je prije nekoliko dana za Politico u Bruxellesu da bi istraga mogla završiti "prije ljetnih praznika".

Velika zarada u Europi

Kineski proizvođači ostvaruju pozamašnu zaradu prodajom u EU, prema nedavnom izvješću analitičke tvrtke Rhodium. Primjer: jedan od najvećih proizvođača BYD s modelom Seal U, koji se u Kini prodaje za 20.500 eura, a u EU za 42.000 eura, na domaćem tržištu ostvaruje oko 1300 eura dobiti, a u Europi 14.300 eura po automobilu.

Subvencije koje je kineska vlada dala proizvođačima za istraživanje i razvoj te za podizanje tvornica nisu jedini razlog zašto kineski proizvođač može proizvoditi električne automobile po znatno nižoj cijeni od svoje američke ili europske konkurencije.

Drugi je cijena baterije koja predstavlja 30 do 40 posto cijene električnog vozila. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, to je za petinu manje nego u Europi i SAD-u. Isto vrijedi za čelik i druge komponente.

Na val povećane potražnje za električnim vozilima u Europi sada pokušavaju zajahati i kineske tvrtke, što praktički sve zemlje dodatno potiču subvencijama. Veliki proizvođači BYD i SAIC već planiraju vlastitu proizvodnju na starom kontinentu. Veliki višak kapaciteta kineske industrije, međutim, izaziva strah među kreatorima politike da bi se pritisak na europsko tržište uskoro mogao povećati.

Do 2027. kineski automobili držat će 20 posto tržišta?

Prošle godine, prema analizi koju su objavili Financial Times i Wall Street Journal, jedan od pet električnih automobila prodanih u Europi bio je kineskog porijekla. Ove godine mogao bi biti jedan od četiri. Ograničimo li se samo na kineske brendove, njihov udio iznosi 11 posto, a do 2027. mogao bi porasti na 20 posto, prema analizi Brussels Transport & Environment Association, prenose strani mediji.

Politico je dobio uvid i u dopise koje je Europska komisija krajem travnja poslala kineskim tvrtkama BYD, SAIC i Geely, a u kojima upozorava primatelje da joj nisu dostavili sve potrebne podatke za izračun udjela subvencije u cijeni svog električnog vozila.

Prema članku, Komisija je od tvrtki tražila podatke o subvencijama, poslovanju i dobavnim lancima. U dopisu navodi da će, ako ne dobije informaciju, sama odrediti iznos uvozne carine za električna vozila, na temelju dostupnih podataka. To sugerira da bi i porez mogao biti visok.

Odvjetnici kineskih tvrtki nisu komentirali sadržaj pisama. Kako navodi Politico, iz dokumentacije je jasno da je, primjerice, tvrtka SAIC uvjerena da Komisija ima dovoljno podataka za izračun subvencije – s čime se Komisija očito ne slaže.

Komisija je poslala pisma nekoliko dana prije posjeta visokog ranga iz Kine. Predsjednik Xi Jinping u nedjelju je započeo službeni posjet Francuskoj, a posjetit će i Mađarsku i Srbiju.

Francuski model subvencija

Upravo je Francuska bila glavni inicijator briselske istrage protiv kineskih proizvođača. Već im je prije nekog vremena ograničila prodor na domaće, francusko tržište promjenom pravila za subvencije za električna vozila. Povezala ih je s ugljičnim otiskom, čime je kineske proizvođače eliminirala iz ponude subvencioniranih vozila na francuskom tržištu.

Njemačka je puno rezerviranija kad su u pitanju dodatne carine na kineski uvoz. Automobilske udruge upozoravaju da bi carine mogle dovesti do trgovinskog rata između EU i Kine te ugroziti mnoga radna mjesta u Njemačkoj, kojoj je kinesko tržište vrlo važno.

Vrijedi i obrnuto: Europa je najveće prodajno tržište za kineska električna vozila. Zbog toga se očekuje da će Xi Jinping i francuski predsjednik Emmanuel Macron značajan dio razgovora  posvetiti subvencijama za električna vozila, piše Politico.

Odgovor iz Kine

Ranije ove godine Kina je najavila sličnu istragu o mogućoj nepoštenoj konkurenciji za uvezena alkoholna pića iz Europe, što su neki vidjeli kao odgovor na europsku najavu povećanja carina na električne automobile. Glavna meta navodno je francuski konjak.

Kako piše Politico, istrage poput ove koju trenutačno provodi Europska komisija obično završavaju uvođenjem ili povećanjem carine na uvoz u EU. Trenutno postoji 10 posto uvozne carine na električna vozila.

Komisija može odrediti različite postotke za pojedine proizvođače, ali će vjerojatno odrediti višu uvoznu carinu za cijelo kinesko tržište.

Već spomenuto izvješće analitičke kuće Rhodium Group pokazalo je da su kineski proizvođači električnih vozila toliko konkurentni da bi profitirali i uz uvozne carine od 15 do 30 posto, kakve planira EU. Analitičari misle da bi nanošenje ‘ozbiljne boli’ donijele carine od 50 posto cijene. To bi podiglo cijenu kineskih automobila za uvoznika i krajnjeg kupca u Europi.

Primjer električnih bicikala

Kao zanimljivost, EU već dulje vrijeme ima posebnu antidampinšku carinu na kineske bicikle. Kupac ili uvoznik bilo kojeg bicikla proizvedenog izvan EU mora platiti carinu i porez na dodanu vrijednost (PDV). Ako se radi o biciklu iz Kine, dodatnih 48.5 posto antidampinške carine; za električni bicikl to je čak 62.1 posto.

Nakon uvođenja visokih carina na električne bicikle iz Kine, koje su usvojene 2019., Financijska uprava Republike Slovenije (Furs) upozorila je na velik utjecaj na konačnu cijenu i savjetovala oprez pri kupnji putem interneta.

Pri uvozu e-bicikla po cijeni od 700 eura treba platiti 434 eura antidampinške carine, 120 eura kompenzacijske carine (ovo bi trebalo uravnotežiti učinak subvencioniranja proizvodnje u Kini), 285 eura PDV-a i još 42 eura za plaćanje carine iz treće zemlje. To znači da je konačna cijena električnog bicikla zapravo 1582 eura – više nego dvostruko od prodajne cijene kod trgovca.