Foto: AFP

KAKO pravim imenom nazivati teroristu Andersa Behringa Breivika, jedna je od polemika koje se vodi u Europskoj uniji posebice s religijskog stajališta. Naime, Breivik neosporno pripada desnoj radikalnoj političkoj struji, no s obzirom na njegovu mržnju prema drugoj vjeri, konkretno Islamu, otvara i neke nove poglede prema definiranju Breivika koji uvijek naglašava da je prije svega - kršćanin te da je pripadnik fundamentalističkih kršćanskih krugova.

Nema viziju kršćanske države

"Breivik u svom takozvanom manifestu ne nudi nikakvu viziju neke nove, religiozne, kršćanske države. On se čak ni ne poziva na Bibliju, što bi je zapravo jedna od osnovnih karakteristika kršćanskih fundamentalista“, objašnjava teolog, Reinhard Hempelmann iz Berlina za Deutsche Welle dodajući kako nije za sada poznata čvrsta veza između Breivika i poznatih kršćansko-fundamentalističkih grupacija u Europi.

Kršćanski fundamentalisti pozivaju na doslovno tumačenje Biblije te sebe vide kao elitu odnosno jedine prave vjernike. Fundamentalistima su na udaru muslimani i homoseksualci no oni odbijaju nacionalno odnosno moderno poimanje pluralističkog društva.

On je kršćanski fanatik

"To što je on učinio govori više o fanatizmu nego o fundamentalizmu. Od fanatizma do spremnosti ovakvog jednog čina zapravo i nije daleko. Stoga prema mom mišljenju, njegovih 1.500 stranica takozvanog manifesta na kojima poziva na ubijanje prije svega muslimana, mislim da ne bi trebalo toliko iznositi u javnost. Bojim se da bi mnogi koji ionako zastupaju fanatična stajališta, izgubili ono malo zadrške koliko je imaju i pokušali ponoviti slično“, kaže njemački teolog Hermut Löhr za DW.