EUROPSKI parlament danas je na plenarnoj sjednici u Bruxellesu ogromnom većinom podržao ulazak Hrvatske u šengenski prostor i sada je za definitivnu potvrdu potrebna još odluka Vijeća Europske unije.

Zastupnici su izglasali mišljenje Europskog parlamenta o nacrtu odluke Vijeća Europske unije za primanje Hrvatske u šengenski prostor. Glasalo je 612 zastupnika, od kojih 534 za, 53 protiv, a 25 je bilo suzdržanih.

U tom tekstu se kaže da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanje šengenskom prostoru i nema zapreka da postane punopravna članica tog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola.  

Ovim glasanjem završena je uloga Europskog parlamenta u postupku ulaska Hrvatske u šengenski prostor.

Savjetodavna uloga

Uloga Europskog parlamenta u tom odlučivanju samo je savjetodavna, ali prema pravilima postupka, Vijeće, odnosno države članice, mora zatražiti mišljenje od Parlamenta.

Iako to mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ipak je dobro da ono bude pozitivno - i zbog političke poruke, a i zbog toga da se možda nekim članicama koje bi mogle imati određene rezerve prema proširenju Schengena ne pruži prigoda da eventualno negativno mišljenje ne iskoriste kao izliku za protivljenje.

Konačnu odluku donijet će 22 države članice Unije, članice šengenskog prostora, na sastanku 9. prosinca.

Prije glasanja, u srijedu navečer o usvojenom tekstu održana je 20-minutna rasprava.

"Schengen je čekao Hrvatsku. Hrvatski narod je čekao i sada je stigao taj trenutak", rekao je izvjestitelj za ulazak Hrvatske u šengensko područje Paulo Rangel na raspravi Europskog parlamenta o tom pitanju.

"Sada je vrijeme da EU učini ono što treba učiniti i kaže samo dvije riječi: Dobro došli"

Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas istaknuo je da su Hrvatska te Bugarska i Rumunjska zaslužile te ispunile sve što je potrebno za ulazak u najveći prostor bez unutarnjih graničnih kontrola na svijetu.

"Sada je vrijeme da EU učini ono što treba učiniti i kaže samo dvije riječi: Dobro došli", rekao je Schinas ističući da je šengenski prostor "dragulj u kruni" europskih integracija.

Istaknuo je da je Hrvatska sve evaluacije i testove položila s "najboljim ocjenama", a posebno je pohvalio uspostavu neovisnog mehanizma za nadzor postupanja policije na granicama.

To je također naglasio i izvjestitelj Rangel, koji je rekao da je Hrvatska jedina članica Unije koja je uspostavila neovisni mehanizam za nadzor postupanja policije, a hrvatski eurozastupnici uvjereni su da će i druge zemlje slijediti primjer Hrvatske.

Slovenski eurozastupnik Matjaž Nemec je, govoreći u ime kluba socijaldemokrata (S&D), rekao da Hrvatska zaslužuje ući u Schengen i pozvao je Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove da jasno podrži ulazak Hrvatske, ali naglasio da će se nastaviti pratiti postupanja hrvatskih organa na granici.

Karlo Ressler (EPP/HDZ) je govoreći u ime kluba pučana istaknuo da ulazak u Schengen Hrvatskoj "u vrijeme rata na europskom kontinentu, uz ravnopravnost, slobodu kretanja i veliku razvojnu priliku, donosi i dodatnu sigurnost".

"400 milijuna ljudi i jedna granica i mi ćemo biti dio toga"

Eurozastupnik Tomislav Sokol (EPP/HDZ) rekao je da je "potvrđeno da Hrvatska na najbolji mogući način štiti najdulju vanjsku granicu Unije od ilegalnih migracija sukladno europskom i međunarodnom pravu", a oni koji tvrde suprotno "samo obmanjuju javnost zbog vlastitih sitnih politikantskih interesa".

"400 milijuna ljudi i jedna granica i mi ćemo biti dio toga (...) Hrvatska tako postaje integrirana u povijesni, civilizacijski i kulturološki prostor Europske unije", rekla je eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP/HDZ).

Biljana Borzan (S&D/SDP) je napomenula da je "teško razumjeti ili prenijeti nekome tko nije morao čekati na granicama za sigurnosni pregled ili pregled putovnica".

"No postoje dvije kategorije građana - oni čije su države u Schengenu i oni čije nisu", upozorila je Borzan.

"Sretan sam i ponosan što je moja Hrvatska na vratima Schengena, a što će moja Istra od 1.1.2023. biti prava europska regija bez granica", istaknuo je eurozastupnik Valter Flego (Renew/IDS).

Šengenski prostor obuhvaća 26 članica - 22 države članice Europske unije te Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn. Od članica Unije izvan tog kluba su Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Cipar te Irska, koja želi sama upravljati svojim graničnim prostorom s Ujedinjenim Kraljevstvom.

Rigorozni kriteriji; hrvatska policija pod lupom

Hrvatska je za pristup šengenskom prostoru ispunila 281 preporuku u osam područja, što Picula ocjenjuje "vjerojatno najrigoroznijim kriterijima" koje je jedna članica Unije morala ispuniti za članstvo.

"Za ulazak u šengenski prostor treba zadovoljiti tehničke i pravne preduvjete, ali treba zadovoljiti i političke preduvjete", napomenuo je Picula. 

Ulaskom Hrvatske u Schengen oči će i dalje biti uprte u postupanje policije duž više od tisuću kilometara vanjske granice EU. 

"Hrvatska će prije svega morati paziti na svoju kompetenciju s nekog zaštitnog aspekta. Bit će pod posebnim nadzorom javnosti i medija zbog postupanja policije na granici s BiH", rekao je Picula. 

Hrvatska policija kritizirana je zbog postupanja prema migrantima pa je uspostavljen neovisni mehanizam za praćenje postupanja policijskih službenika, a primjer Hrvatske mogle bi slijediti i druge članice Unije. 

"Policija mora čuvati granicu, a postupa li potpuno korektno - za to postoji nadzor. I to će se nastaviti", rekla je Zovko dodavši da se Europa mora "suočiti s činjenicom da su migrantski valovi u ovom trenutku na razini onih iz 2015.". 

"Nesigurnost hrane potaknut će još veće traženje utočišta u Europi. EU ne može apsorbirati toliki broj ljudi, toliki broj izbjeglica koji žele doći ovdje", upozorila je Zovko. 

Eurozastupnik Valter Flego (Renew/IDS) rekao je Hini da je uvjeren da Hrvatska, prvenstveno zbog sigurnosti Hrvatske i Europske unije, "neće više sama štititi i nadzirati granicu nego će imati veću financijsku pomoć EU". 

Sigurnosni aspekt i geopolitička situacija ukazuju da je povoljan trenutak da se proširi šengenski prostor. 

"Putinova agresija na Ukrajinu obnovila je zanimanje za politiku proširenja", rekao je Picula. 

Motivacija susjedima 

Hrvatska bi od početka 2023. trebala čuvati najdužu vanjsku granicu Unije. Ubrzat će se prelazak granice sa Slovenijom, a potencijalno će se postrožiti kontrole na granicama s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom te Crnom Gorom. 

"Građani BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo imaju i hrvatske osobne iskaznice pa većina njih s lakoćom prolazi, bez ikakvih problema. Normalno, bit će puno teža situacija za one koji nemaju hrvatsko državljanstvo", objašnjava Zovko i dodaje da se nastavlja zalaganje za europski put BiH.

"Mi se i zalažemo da BiH konačno postigne dogovor o izbornom zakonu i krene u dublju europsku integraciju", dodala je zastupnica iz redova pučana. 

Flego je pozvao da primjer Hrvatske "bude motivacija svima onima koji traže izgovor i ne žele raditi ozbiljne reforme i domaću zadaću da se približe EU". 

Susjedna Slovenija, nakon što se godinama govorilo o potencijalnoj blokadi, najavila je da će podržati ulazak Hrvatske u šengenski prostor, ali su se proteklih dana u medijima pojavile informacije da Slovenija priprema izjavu po kojoj ulazak pristup Hrvatske Schengenu znači da Hrvatska priznaje arbitražnu presudu. 

"Nemoguće je povezati ta dva pitanja, pogotovo na taj način. Za nas je bilo važno da izvješće ne ostavlja baš nikakve dvojbe da je Hrvatska u potpunosti prihvatila, preuzela i implementirala šengensku pravnu stečevinu", smatra Ressler, dok Zovko i Picula podsjećaju da je pozitivna odluka za Hrvatsku koristi i Slovencima. 

"Tu najavu jednostrane izjave koju sprema slovenska politika treba izolirati. Treba je svesti na ono što ona jest, a to je prije svega iskaz za slovensku unutarnju politiku. Slovenija će podržati i podržava ulazak Hrvatska u Schengen zato što je to i njezin nacionalni interes", naglasio je Picula.