Foto: Ilustracija
PROŠLE su godine mnoge hrvatske građane poput hladnog tuša dočekale izmjene Ovršnog zakona koje ako su i ciljale uspostavi nekog reda u dužničko-vjerovničke odnose, izazvale su kaos veći nego što je dotad postojao. Općinski sudovi u Zadru, ali i Zagrebu, pretrpani su ovrhama telekomunikacijskih kompanija nad građanima, nerijetko sa zateznim kamatama za više od 10 godina. Slično se događa i s HEP-om te su se građanima odjednom počele događati ovrhe zbog računa navodno neplaćenih i više od 10 godina.
Evo kako je moguće
No, neki građani ipak čuvaju račune, stoga su poznati i slučajevi grešaka u HEP-u, tzv. "neproknjižavanja". No, osim toga puno veći i puno češći problem je da "država" zapravo "sjeda" na sve račune iako po zakonu ne bi smjeli. Kako je to moguće?
"Banke i FINA tvrde da one nisu u mogućnosti razlučiti podrijetlo novčanih sredstava na račun ovršenika, odnosno da oni ne mogu utvrditi radi li se o plaći, naknadi za nezaposlene, dječjem doplatku i sl. Ovrhe stoga sjedaju ne samo na cijeli iznos plaće, već na apsolutno sve račune, pa čak i osobnu štednju", ističe u razgovoru za Index Nicole Kwiatkowski, pravna zastupnica Udruge Franak govoreći o problemima Ovršnog zakona. Udruga Franak nastala je kao reakcija građana na prošlogodišnje divljanje švicarskog franka koji je uzrokovao brutalni rast kamata na stambene kredite u Hrvatskoj.
Problem je rješiv, ali ga ne žele riješiti
Bitno je napomenuti da je Ovršni zakon napravio razliku između provedbe ovrhe na plaći i nad novčanim sredstvima pa tako pri provedbi ovrhe treba postupati tako da se pazi na dostojanstvo ovršenika i da ovrha za njega bude što manje nepovoljna. U smislu tog načela određeno je da se ovrha ne može provesti na stvarima i pravima nužnim za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.
Tako su od ovrhe načelno izuzete alimentacija, invalidnina naknada za nezaposlenost, dječji doplatci, stipendije, porodiljna naknada i sl. Od ovrhe na plaću izuzet je iznos u visini od 2/3 prosječne neto plaće u RH.
Iako je Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima određeno da se ovrha ne provodi na novčanim sredstvima, odnosno računima koji su izuzeti od ovrhe, ipak nije tako. A problem kojeg navodi Fina i Banke vrlo je lako rješiv.
Državi treba novac pa makar ostali bez kruha i mlijeka
"FINA je itekako u mogućnosti razlučiti podrijetlo sredstava. Sve novčane transakcije obavljaju putem bankovnih šifri i iz njih je jasno vidljivo radi li se o plaći, naknadi za nezaposlene i sl. (šifre tipa 50, 55). To je jasno vidljivo i iz običnog mjesečnog bankovnog izvoda na kojem uvijek piše neka šifra i nakon toga npr. uplata redovnog primanja. Prema visini redovnih primanja banke nam uostalom određuju dopušteni minus po tekućim računima i sl. U današnje doba potpuno je nezamislivo da itko prima plaću, a da nema tekući račun, a naknadu za nezaposlene, dječji doplatak i sl. možete također samo primati putem tekućeg računa", naglašava Kwiatkowski zaključujući da ovakav zakon nije dobar zakon.
Naime, ne može se događati da zakonodavac dopušta da u određenom trenutku ostanete "bez sredstava za kruh i mlijeko". No, državu to, kako se čini, zapravo i ne zanima previše.