ZNATE LI kako je završila "bankorazvodna parnica" predsjednika Ive Josipovića u poznatom slučaju izvlačenja depozita iz Komercijalne banke? Pa vrlo jednostavno. Štetu učinjenu propaloj Komercijalnoj banci 1998. izvlačenjem gotovo dva milijuna kuna depozita Ive Josipovića i društva nagodbom je podmirila Banka Kovanica, a oni su izvučeni novac zadržali, za razliku od ostalih štediša, koji tada nisu kontrolirali obje financijske kuće. 

 

"Nakon 12 godina dugog parničenja varaždinska Banka Kovanica, kao pravna slijednica Štedionice Zlatica, pristala je po nagodbi sklopljenoj koncem 2011. platiti Komercijalnoj banci u stečaju 1,3 milijuna kuna odštete zbog poznatog slučaja izvlačenja gotovo dva milijuna kuna štednje današnjeg predsjednika republike Ive Josipovića, članova njegove obitelji te još nekoliko osoba i pravnih subjekata povezanih s udrugom Posmrtna pripomoć i njenim poduzećem Gaj grupa", piše vrlo detaljno tjednik Novosti u svom današnjem broju. 

 

 

Naime, afera predsjednika Josipovića oko Komercijalne banke odnosno štedionice Zlatica rasplamsala se tijekom predsjedničke predizborne kampanje kada je Milan Bandić optužio Josipovića da je "kao predsjednik Nadzornog odbora Zlatice oštetio grad Zagreb za 150.000 maraka".

 

Bandić je tada rekao kako je Josipović preko štedionice Zlatica izvukao svoj depozit iz Komercijalne banke koja je kasnije završila u stečaju i time oštetio Grad Zagreb za 150 000 tadašnjih njemačkih maraka. Bandić se poziva na nepravomoćnu sudsku odluku iz 2006. godine. 

 

Josipović je tada za Index rekao kako je riječ o o laži te da je Bandić iskrivio događaj iz 1998. godine kada je Štedionica Zlatica svojim komitentima, koji su istodobno bili i komitenti Komercijalne banke, ponudila model naplate potraživanja koja su imala prema toj banci. 

 

"Na prijedlog Komercijalne banke, naplata je učinjena za veći broj osoba, ne samo za mene, kako je tvrdio Bandić", rekao je u prosincu 2009. godine Josipović ističući kako je to napravljeno prijenosom potraživanja, a ne gotovim novcem dodajući  kako u to vrijeme Komercijalna banka nije bila u stečaju.

 

 

 

 

"Nakon što je otišla u stečaj, postojala je mogućnost da stečajni upravitelj pobije sve poslove koji su nastali u određeno vrijeme prije stečaja da bi svi vjerovnici bili u jednakom položaju, da ne bi bili oštećeni", naglasio je Josipović.  Tjednik novosti u današnjem broju otkrivajud da je na Josipovićev račun prebačeno je 516.886 kuna. Slijedili su Posmrtna pripomoć s 389.084 kune, Muzička akademija sa 130.621 kunom i Udruženje za kaznene znanosti sa 115.893 kune. Izvučeni su i depoziti Pravnog fakulteta i HAK-a te još nekoliko osoba iz glazbenih i pravničkih krugova. 

 

No što je puno važnije otkriveno je da osigurana štednja tada nije pokrivala pravne osobe ni članove nadzornih odbora, pa ni Smiljko Sokol ne bi dobio ništa, dok bi supružnici Josipović ostali bez 300.000 kuna, za koliko su prelazili osigurani maksimum. 

 

Iz sudskih spisa Novosti su detaljno rekonstruirale kakvu su operaciju izvlačenja poduzele osobe upetljane u aferu. Račun KBZ-a dospio je u blokadu 19. rujna 1998. i bio neprekidno blokiran sve do odlaska u stečaj 30. travnja 1999. godine. Iako je banka bila nesposobna za plaćanje, 20. studenog 1998. sklopila je sa Štedionicom Zlatica ugovor, a potom i dva aneksa, kojima su u Zlaticu prebačeni depoziti Josipovića i društva, kao i određena potraživanja koja je KBZ imala kao kreditor prema skupini osoba. 

 

 

Zamisao je bila, pišu Novosti, da umjesto Komercijalne banke sada Zlatica naplatiodređene njene kredite, a da s druge strane isplati i određene njene štediše koje KBZ zbog blokade nije u stanju isplatiti. Međutim, problem je u tome što bi KBZ kredite prepuštene Zlatici svejedno naplatio i u stečaju, dok bi isplata depozita ovisila o mogućnostima u stečajnoj masi.

 

"Zbroj 12 prebačenih glavnica kredita iznosio je 1,83 milijuna kuna, čemu je odgovarao i iznos izvučenih depozita. Najveći dio činio je iznos od 516.886 kuna isplaćen na Josipovićev račun u Zlatici, od čega se više od 350.000 kuna u različitim valutama (DEM, NGL, ATS,

FRF, USD) odnosilo na njega, oko 150.000 kuna (u DEM i ITL) na suprugu Tatjanu Josipović, a na njegovu majku Milicu Josipović tek 483 američka dolara. Slijedili su Posmrtna pripomoć s 389.084 kune, Muzička akademija sa 130.621 kunom, Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti sa 115.893 kune, Gaj grupa sa 56.361 kunom i njena tvrtka Vimpo sa 50.856 kuna. Prebačeni su i ulozi Pravnog fakulteta, Hrvatskog autokluba (HAK) i Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, te još šest fizičkih osoba, svih iz glazbenih i pravničkih krugova, među kojima je bio i Smiljko Sokol s 18.210 kuna", pišu Novosti. 

 

Štediše su dobile samo osiguranu štednju preko Državne agencije za sanaciju banaka (DAB), koja im je po tadašnjim pravilima 1999. isplatila iznose do maksimalno 100.000 kuna. Kako stoji u DAB-ovoj tablici sa svih 26 slučajeva stečaja hrvatskih banaka, pravo na osiguranu štednju imale su tada samo fizičke osobe, ne i pravne, koje su stoga najgore prošle. Osigurana štednja nije pokrivala ni članove nadzornih odbora propalih banka, pa tako ni Sokol ne bi dobio svojih 18.200 kuna, dok bi supružnici Josipović ostali bez 300.000 kuna, za koliko su prelazili osigurani maksimum, pišu Novosti. 

 

 

"Umjesto ponavljanja postupka po uputama Viskog trgovačkog suda, spor je okončan spomenutom nagodbom, a sva šteta nastala izvlačenjem depozita za račun Josipovića i društva pala na podmirenje Kovanici, odnosno njenom vlasniku iz San Marina, koji u svemu tome nije

ostvario nikakvu korist. Ukoliko Kovanica ne nastupi prema njima s regresnim zahtjevom, a Sapunar nam je već kazao da ni Posmrtna pripomoć ni Gaj grupa neće iz svega imati nikakav trošak, privilegirani vlasnici depozita zadržat će izvučeni novac, za razliku od ostalih koji nisu imali tu sreću da su u kritičnom momentu kontrolirali obje financijske institucije. Josipovića,

koji danas nudi građanima spas u osobnom bankrotu, tada za ostale nije bilo briga. On i njegovo društvo pobrinuli su se tek da bankrot KBZ-a ne dožive osobno", zaključuje Novosti.