RADITE manje, primate istu plaću, sretniji ste, produktivniji i manje na bolovanju. 45 njemačkih tvrtki želi testirati ono što zvuči kao bajka: četverodnevni radni tjedan. Evo razloga za i protiv.

Eksperiment počinje u veljači. Tada će 45 tvrtki i organizacija u Njemačkoj na šest mjeseci uvesti četverodnevni radni tjedan. Zaposlenici će dobivati punu plaću, iako provode znatno manje vremena na poslu. Taj projekt je pokrenula konzultantska kuća za menadžment Intraprenoer, koja surađuje s neprofitnom organizacijom 4 Day Week Global (4DWG), analizira Deutsche Welle.

Ali kako bi to trebalo funkcionirati u praksi? Posebno ako se uzme u obzir da u Njemačkoj vlada nestašica kvalificirane radne snage. Zar ne bi bilo bolje da se radi više umjesto manje?

No predlagači tvrde da bi četverodnevni radni tjedan pomogao u nedostatku kvalificiranih radnika tako što povećava produktivnost zaposlenih. Argument: oni koji rade samo četiri umjesto pet dana su motiviraniji i samim tim produktivniji. Osim toga, ovo bi moglo zanimati i one koji ne žele raditi pet dana.

Četverodnevni radni tjedan je već isproban u praksi. Organizacija 4DWG od 2019. godine provodi takve pilot-programe u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi, Australiji, Irskoj i SAD-u. Prema podacima ove nevladine organizacije, do sada je sudjelovalo više od 500 tvrtki. Čini se da rezultati potvrđuju nade u pozitivne efekte.

Izgleda da je Velika Britanija bila uspješna

U Velikoj Britaniji je u ovaj eksperiment bilo uključeno 2900 zaposlenih u financijskom sektoru, IT sektoru i građevinarstvu, u online trgovini, studijima za animaciju, marketingu ili u kioscima s brzom hranom.

Prema znanstvenicima iz Cambridgea i Bostona, smanjen je broj dana bolovanja za oko dvije trećine, a skoro 40 posto zaposlenih je reklo da su se poslije eksperimenta osjećali manje pod stresom nego ranije. Pored toga, broj zaposlenih koji su dali otkaz pao je za 57 posto, a znanstvenici su registrirali prosječno povećanje prometa za oko 1.4 posto. Najmanje 56 od 61 tvrtke koje su sudjelovale u eksperimentu je izjavilo da želi zadržati četverodnevni radni tjedan i nakon završetka testne faze.

Ne žele svi raditi manje

Hoće li, dakle, od veljače nadalje Nijemci sa zavišću gledati na sudionike probnog projekta? Ne nužno, pokazalo je istraživanje sindikalne zaklade Hans Boeckler. Shodno tome, skoro tri četvrtine stalno zaposlenih željelo bi četverodnevni radni tjedan s istom plaćom. Osam posto smatra da je četverodnevni radni tjedan dobar, čak i sa smanjenim plaćama. Ali 17 posto odbija kraće radno vrijeme.

Pilot-studije nemaju smisla

Tvrtke koje sada sudjeluju u četverodnevnom probnom projektu u Njemačkoj prijavile su se prije nekoliko mjeseci. I upravo tu počinje problem, kaže stručnjak za tržište rada Enzo Weber, koji je kritičan prema rezultatima prethodnih pilot-projekata. On provodi istraživanja na Sveučilištu u Regensburgu i na Institutu za tržište rada i istraživanje zanimanja.

On upozorava da se za ovakve projekte prijavljuju samo tvrtke za koje je četverodnevni radni tjedan pozitivan, pa tako ne odražavaju reprezentativni presjek gospodarstva. Osim toga, ne samo da bi se time skratilo radno vrijeme, već́ bi se promijenili i procesi rada i organizacija. Ako onda dođe do povećanja produktivnosti, to ne mora biti uzročno povezano s kraćim radnim vremenom, kaže Weber.

Upitni su i pozitivni rezultati jer bi skraćenje radnog tjedna najvjerojatnije rezultiralo intenziviranjem rada, smatra Weber. Društveni, komunikativni i kreativni elementi ostaju po strani. „Tvrtke obično ne osjete posljedice odmah, već́ srednjoročno", ističe znanstvenik i upozorava da su studije razrađene da traju samo šest mjeseci.

Sumnje u povećanje produktivnosti

Holger Schäfer iz Instituta za njemačko gospodarstvo također vjeruje da bi uvođenje četverodnevnog radnog tjedna širom Njemačke bilo kontraproduktivno. „Ono što može izgledati razumno s mikroekonomskog gledišta – na primjer, ako konkurenti sa četverodnevnim radnim tjednom mogu privući deficitarne radnike – nestaje kada se promatra s makroekonomskog gledišta. Ako sve tvrtke skrate radno vrijeme, na kraju dolazi do deficita radnog vremena", kaže Schäfer.

Osim toga, nema naznaka da bi smanjenje radnog vremena moglo značajno povećati produktivnost. „Skraćivanje radnog tjedna s pet na četiri dana odgovara smanjenju radnog vremena za 20 posto. Da bi se kompenzirao nastali pad proizvodnje, produktivnost po satu bi se morala povećati za 25 posto. Schäfer zato ovaj eksperiment smatra utopijom.

Tjedan dana X

Da četverodnevni radni tjedan može imati smisla u pojedinim tvrtkama, vidljivo je u zanatskom sektoru. Prema riječima Jörga Dittricha, predsjednika Središnjeg udruženja njemačkih zanatlija, poslodavci bi povećali svoju privlačnost, a time i svoje šanse u konkuriranju za visoko kvalificirane radnike.

Međutim, to ne bi svuda funkcioniralo podjednako dobro. Dittrichov zaključak: općenito formulirano zakonsko pravo na četverodnevni radni tjedan nikome ne bi pomoglo i za poduzeća bi samo značilo dodatnu birokraciju.

Enzo Weber je također protiv zakonom reguliranog prava na četverodnevni radni tjedan i zalaže se za individualna rješenja. On to naziva „Tjedan dana X". U tome dobiva podršku srednjih poduzeća. Ona također zagovaraju individualna rješenja dogovorena između zaposlenih i poslodavaca, kaže Christoph Ahlhaus, generalni direktor Saveznog udruženja srednjih poduzeća. No srednja poduzeća, s druge strane, odbijaju miješanje vlade koja bi rezultirala s manje radnih sati za punu zaradu.

Ali i pored svih kritičnih argumenata, zanimljivo je da sindikat IG Metal već́ duže poziva na skraćenje radnog vremena. A već sada zaposleni u industriji čelika rade samo 35 sati tjedno.