Foto: Index, FAH

MANDAT Zorana Milanovića polako ulazi u posljednju četvrtinu. Poražavajući ekonomski pokazatelji i kontinuirani pad popularnosti idu ruku pod ruku, u društvu koje od svojih političkih vođa na kraju njihove vladavine traži polaganje računa, konkretne gospodarske rezultate, opipljive i kroz porast životnog standarda.

Rezultati su, međutim, izostali.

Hrvatsko gospodarstvo posrće i u trećem tromjesečju 2014. godine, već dvanaesti kvartal zaredom. Makroekonomske prognoze iznose procjenu o padu gospodarstva za 0,7 posto na godišnjoj razini. Broj nezaposlenih u zemlji neumoljivo raste. Placebo pilula turističke sezone ugodna je, ali ona nije indikator oporavka tržišta rada.

Dok se šef Europske komisije Jean-Claude Juncker postavlja na glavu kako bi, odmah na početku mandata, megaprojektom za zapošljavanje i razvoj pokrenuo Europu, SDP-ova Vlada i dalje spava zimskim snom.

U međuvremenu, izborna godina kuca na vrata.

Pretpostavka, majka zajeba

„Opću nesigurnost i egzistencijalnu zabrinutost potencira pomanjkanje vizije, znanja i sposobnosti onih koji vode zemlju da pronađu put za izlazak iz krize.“- Plan 21, Kukuriku koalicija (studeni 2011.)

U 2011. godini Zoran Milanović stupio je pred javnost s pločama na kojima je bila ispisana 21 zapovijed. Budete li ih pratili, tvrdio je tada, slijedi pozitivna promjena.

I to ne za dvije ili tri godine. Promjena nam se smiješi iza ugla, uvjereno je ponavljao.

"Realno je očekivati rast BDP-a prema 2% u 2012. godini, a javni dug će istovremeno početi stagnirati i opadati“, govorio je samo mjesec dana prije stupanja na vlast.

Građani Hrvatske poklonili su mu povjerenje. Pretpostavili su da je dovoljno smijeniti jednu (neuspješnu) političku opciju drugom, pa da stvari krenu nabolje. Očekivali su odlučne poteze na području konsolidacije državnih financija. Iščekivali su rezove, restrukturiranje i racionalizaciju državnog i javnog sektora. Nadali su se donošenju i provedbi mjera koje bi potaknule oporavak i novi rast gospodarstva.

Pretpostavili su da može ispuniti ono što je najavio.

Skoro tri godine kasnije, podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te procjene Europske komisije i Međunarodnoga monetarnog fonda jednoglasno presuđuju: pogriješili su.

Otključavanje Hrvatske

No, uzmimo trenutak kako bismo se vratili na početak. Odvrtimo film tri zime unatrag. Prilikom govora povodom glasanja o povjerenju (tada) novoj Vladi, Zoran Milanović budućnost zemlje opisao je, sve u svemu, optimistično.

"Ovdje sada pokazujemo jesmo li kadar i kapacitet od Hrvatske izgraditi uspješnu zaokruženu državu, zaključenu državu. Kao što je karakter neke osobe zaključen u nekom trenutku tako je i država u jednom trenutku zaključana. Vjerujem da je u sljedećih nekoliko godina moguće i svjetonazorski i gospodarski zaključiti Hrvatsku, ali je ne zaključati“, govorio je, pun elana koji donosi svjež početak.

Tri godine državnog i društvenog propadanja kasnije, premijer Milanović i njegov tim daleko su od toga da "svjetonazorski i gospodarski zaključe Hrvatsku“. Gospodarstvo je na koljenima, a svjetonazorske i ideološke podjele polariziraju društvo do točke nepoštivanja samih zakona Republike Hrvatske.

Društvo koje puca po šavovima

Velike polemike oko Referenduma o ustavnoj definiciji braka, nemiri vezani uz provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Vukovaru te dvojbeno legalno „taborovanje“ ratnih veterana pred Ministarstvom branitelja u Savskoj, plodovi su društvenih proturječja na koje ova Vlada nije znala na vrijeme odgovoriti.

Uoči predsjedničkih izbora, u izrazito naelektriziranom društvenom okruženju, konfrontacije između dvije najveće hrvatske političke stranke postale su svakodnevna realnost.

Nakon što je poslovično kratko političko pamćenje hrvatskoga naroda prešlo preko presuda bivšem HDZ-ovom premijeru Ivi Sanaderu i HDZ-u kao stranci, desnica je, uvidjevši da izostaju najavljeni rezultati, vratila samopouzdanje.

> Fimi media: Sanaderu devet godina zatvora, HDZ kažnjen s 5 milijuna i ostaje bez 24,2 ilegalno stečenih milijuna kuna!

Uskoro je HDZ počeo koristiti svaku priliku kako bi se obrušio na politike Vlade. Argument "naišli smo na kaos", drži vodu samo do određenog trenutka, a to je onaj u kojemu trebate položiti račune za uvođenje reda.

Milanovićev SDP imao je svaku priliku "zatvoriti usta" oporbi rezultatima. Trenutak je prošao, oporavka nije bilo, a kada vladajući na raspolaganju nemaju uspjehe kojima bi se mogli podičiti, poslužit će i prebacivanje krivice.

Gledajući unatrag, kao konstanta nam se nameće upravo to. Više od tisuću dana mandata ispunjenog prebacivanjem krivice za stanje u kojemu se nalazi Hrvatska.

Unatoč tome što nam se toga danas, kada optužbe lete na sve strane, teško prisjetiti, 23. prosinca 2011. godine, kada je SDP-ova Vlada tek stupala na vlast (u mnogo drugačijem ministarskom sastavu), Milanović je svoju vladavinu ustoličio zakletvom.

"Tako mi Boga, neću se osvrtati na prošlost"

Inauguracijski govori tradicionalno su ispunjeni svečanim iznošenjem planova i ciljeva, podsjećanjem na obveze prema biračima te veličanjem pripadnosti i posvećenosti borbi za boljitak države i društva. No, premijer Milanović odlučio se na korak koji je, unatoč prividnoj plemenitosti, u samome startu bio neodrživ. Dao je obećanje o tome da će, prije skoka u riječne brzace političke svakodnevice, vezati ruke na leđima i navući povez preko očiju.

"Iza nas je kampanja koja je bila teška i puna teških riječi, ja se na to ovdje neću osvrtati, kao što se dajem vam riječ i tako mi Boga neću osvrtati ni na to što je bilo ranije. Uprijet ću sve svoje snage u to da u raspravama koje će biti burne i žestoke ne upirem prstom u one koji će biti opozicija i da im predbacujem što su oni ili njihovi prethodnici radili prije godinu, dvije, 5 ili 15 godina. To je jalovo, nekorisno, i loše za Hrvatsku", glasno je tog dana izjavio u Saboru.

Novopečeni premijer zapleo je tako gordijski čvor, nerazmrsiv od samoga početka.

Džoker "prijevremeni izbori"

Antagonizam u interakciji tipičan je za odnos Vlade i oporbe. Članovi Vlade nalaze se u poziciji s koje, unatoč autoritetu institucija koje predstavljaju, moraju stalno iznova potvrđivati svoju legitimnost. Vlada je izložena skoro svakodnevnim napadima na svoju legitimnost na svim linijama djelovanja, a obrana se često sastoji upravo od pariranja i uzvraćanja udaraca izazivačima.

Izazivačima koji su, skoro u pravilu, pripadnici oporbe. Pružanje imuniteta najutjecajnijoj oporbenoj stranci poziv je na prijevremene izbore.

Utoliko je Milanovićeva izjava, o svođenju kritike djelovanja prošlih vlada na minimum, nerealna. Užarena premijerska stolica magnet je za kritiku, a u državničku arenu ne ulazi se s hendikepom.

Maske padaju uz (medijski) tresak

I doista, nismo morali dugo čekati da se imunitet koji je Milanović dao opoziciji počne topiti. Čak i kada ih nije izravno prozivao, upozoravao je na "neodrživost i iscrpljenost staroga modela", na „neodgovornost i neproduktivnost prijašnjih Vlada" te "na improvizaciju i otuđivanje javnog novca onih koji su vladali prije njega“. Od govora prilikom predlaganja proračuna 2012., preko govora o stanju nacije 2013., pa sve do iznošenja izvještaja o sastancima Europskoga vijeća ove godine, retorika je postajala sve oštrija.

Nakon tri godine mandata, rukavice međusobnog uvažavanja skinute su i bačene u vjetar. Primjera otvorenog polemiziranja, iznošenja kritika i optužbi ima napretek.

Tako je, za vrijeme aktualne, 15. sjednice Hrvatskoga sabora, Milanović bez ustezanja ukrstio mačeve s HDZ-ovcima. Ovoga puta, verbalni oponent bila mu je HDZ-ova Sunčana Glavak.

"Dajem riječ, neću upirati u ono što je bilo prije"

"Za razliku od vas koji svaki dan prosipate crnilo i pesimizam, mi pokušavamo hrvatskom narodu vratiti nešto malo nade. Stvari idu u dobrom pravcu, za vrijeme vaše prethodne vlade, BDP se urušio -7 posto u 2009. godini. Propao je za -4 posto u 2010. godini. Pa o čemu mi pričamo, danas govorimo od -0,4."

Krug se zatvara, i eto nas opet na početku. Na onome mjestu na kojemu su međustranačka prepucavanja svakodnevna pojava. Prepucavanja su to koja često koketiraju s klevetom.

Jalovo, nekorisno i loše za Hrvatsku? Definitivno, ali sveprisutno u posljednjim trzajevima mandata koji je iznevjerio očekivanja i povjerenje građana.

Kolarić: Podrška SDP-u prepolovila se od početka mandata

Komentirajući rezultate istraživanja Crobarometar objavljene prije tjedan dana, koje agencija Ipsos Puls provodi za Novu TV, Aleksandra Kolarić za Index je komentirala silazni trend podrške koju SDP uživa kod građana.

"Od dolaska na vlast, odnosno od veljače 2012. godine, pa sve do danas, SDP je izgubio polovicu svojega rejtinga. U 32 mjeseca rejting stranke skoro se prepolovio, sjetimo se, on je na početku mandata iznosio 35 posto.

Kontinuirani pad više od dvije i pol godine bio je zaustavljen jedino u srpnju 2013. godine, kod ulaska u Europsku uniju, a nemojmo zaboraviti ni kako je SDP gubio glasače i prije osnivanja ORaH-a, koji se mjeri tek od ove godine", upozorava Kolarić.

Nakon osnivanja ORaH-a SPD je pao za 4 posto, tada je vladajuća stranka bila na 22. Što se tiče ORaH-a, on je ove godine od veljače do ljeta u strelovitom usponu, rejting mu se više nego utrostručio, bilježili su rast s 4 na 15 posto u kolovozu, a i sada na 18,5 posto. Dva puta je po dva mjeseca za redom ponovio rejting iz prošlog mjeseca, tako da je stranka Mirele Holy u kolovozu ponovila rezultate iz srpnja, a u listopadu one iz rujna. U međuvremenu, doživjela je rast.

Mediji su nakon prvih podataka o porastu ORaH-a krenuli s brzopletim zaključivanjem o tome da je dosegnuta granica rasta, no te su prognoze bile uranjene. Uvijek se treba pričekati dva ili tri mjeseca, kako bi se vidjelo se trend zaustavio. Kao što sada vidimo, ORaH još uvijek raste. Usporeno, ali raste. Dio ORaH-ovih glasača dolazi od SDP-a, veći dio su laburisti, HNS-ovci te neopredijeljeni i razočarani glasači lijevoga centra.

Što se tiče HDZ-a, prijelomni trenutak između SDP-a i HDZ-a dogodio se u veljači ove godine, i u ožujku, kada su se po prvi put izjednačili. Nakon toga je uslijedilo je odvajanje,  SDP je nastavio padati, a HDZ rasti. Ipak, valjda naglasiti kako je HDZ zabetoniran od lipnja, zadnjih 5 mjeseci on je tu negdje oko 25 posto i ne pokazuje tendenciju rasta.

To je jedan od glavnih problema HDZ-a, a koji je posljedica pozicioniranja na krajnjem dijelu političkog spektra desnoga centra. Usprkos koalicijama, HDZ je kao stranka stao na 25 posto i ne može dalje s ovakvom retorikom i politikom, bez obzira na slabost SDP-a.

Ove tri stranke značajno su se odvojile od svih ostalih stranaka, imamo dvije velike stranke i jednu u usponu, sve ostalo su male strančice, koje se nalaze ispod izbornoga praga.

Prema onome što je vidljivo, u SDP-u nema naznaka promjene smjera, Milanović inzistira na nastavku istoga. Ne možete očekivati promjene, ako stalno ponavljate iste greške“, zaključila je.

Gjenero: SDP će završiti kao mađarski socijal-demokrati

Politički analitičar Davor Gjenero izjavio je kako će se silazni trend SDP-a nastaviti sve dok Milanović ostaje na čelu stranke.

"Sigurno je da je rejting SDP-a izrazito nizak, a padat će i dalje dok gospodin Milanović bude na čelu stranke. Dok god on bude vodio SDP ta stranka ne može popraviti rejting.

U SDP-u vlada situacija vrlo slična onoj koja se odvijala u Mađarskoj krajem prošlog desetljeća, kada  mađarski socijal-demokrati nisu bili u stanju smijeniti nesposobnoga premijera i šefa stranke Ferenca Gyurcsányja. Kasnije im nije pomoglo ni to što su ga maknuli i na njegovo mjesto postavili Gordon Bajnai, koji je bio dosta uspješan kao premijer. Sve se to u Mađarskoj dogodilo prekasno za socijal-demokrate, tako da su danas ostali na na marginama političke arene.

Sve dok SDP ne makne Milanovića, ne mogu računati ni na što drugo doli na daljnje posrtanje prema marginalnoj poziciji na hrvatskoj političkoj sceni", komentirao je za Index.