Foto: AFP

AMERIČKI predsjednik Barack Obama na Silvestrovo je potpisao zakon koji podriva temeljne postulate demokracije, zadirući u osnovna ljudska prava. Tako će umjesto po mirotvorstvu (kako se predstavljao u svojoj predsjedničkoj kampanji), američki predsjednik u povijesti ostati upisan kao onaj koji je odobrio zloglasni zakon o autorizaciji nacionalne obrane koji zadire u osnovna demokratska prava omogućavajući američkoj vojsci da uhiti koga god hoće i zadrži ga na neodređeno, bez suđenja. Zakonom se također odobrava iznos od 662 milijarde dolara za američku vojnu mašineriju.

Ozbiljno suzdržano potpisao zakon

Dok je potpisivao zakon, Obama je kazao kako je prema nekim njegovim dijelovima "ozbiljno suzdržan", i to onima koji se odnose na pritvaranje, ispitivanje i progon osumnjičenih za terorizam. No, usprkos tome, zakon, kojeg mnogi označavaju kao preuopćen, je potpisao.

Kako je naglasio republikanski senator Lindsey Graham tijekom rasprave u Kongresu, prema ovom zakonu cijeli svijet mora sudjelovati u borbi protiv Al-Qaide, uključujući i teritorij SAD-a, što svakog stanovnika ove zemlje, pa tako i američke državljane, čini potencijalnim zatvorenikom američke vojske.

Radi se o zakoni koji potire i osnovno civilno pravo, habeas corpus, koji zabranjuje zatvaranje ikoga bez podnošenja dokaza ili suđenja kojim bi se opravdalo nečije oduzimanje slobode.

"Neprijatelj" je svuda i svatko

A evo tko sve prema tom novom zakonu može biti osumnjičen za terorizam i doživotno zatvoren bez suđenja: "Svaki pojedinac koji podržava Al-Qaidu, talibane, ili bilo tko tko radi protiv SAD-a i njegovih saveznika, uključujući svaku osobu koja je počinila ratni čin ili izravno podržava ili pomaže takve neprijateljske snage".

Prema ovoj definiciji, "neprijateljima" mogu biti i kurdski separatisti u Turskoj koja je američki NATO saveznik, ili palestinski prosvjednici u Izraelu, ili bilo tko tko se protivi američkom ratu u Afganistanu, Pakistanu, Jemenu i Somaliji. To bi mogla biti i omladina na Trgu Tahrir koja se protivi egipatskoj vojnoj diktaturi koja je drugi veliki primatelj američke vojne pomoći i ključni američki saveznik, ili pak radnici u štrajku protiv grčke, španjolske ili talijanske vlade.

Svaka nada je ugušena

Zakon su odmah osudile udruge za ljudska prava. "Ovo je tako uopćeno napisano, da će postati trajna značajka američkog zakona. Tako da će deset, 20 godine od sada svaki predsjednik moći iskoristiti ovu moć da vojska zatoči čovjeka te ga zadrži na neodređeno bez suđenja, potencijalno godinama, potencijalno cijeli život", komentirao je Chris Anders iz Američkog građanskog udruženja za oslobođenje.

"Svaka nada da će Obamina administracija ukinuti ustavne ekscese koje je uveo Bush u okviru rata protiv terorizma, danas je ugušena", zaključio je Anthony Romero iz iste udruge.

Ubojstva bez suđenja

Obama je, podsjetimo, već odobrio ubijanje onog američkog državljanina kojeg se prokaže kao državnog neprijatelja, pa je tako "blagoslovio" ubojstvo islamskog propovjednika rođenog u SAD-u Anwara al-Awlakija, tvrdeći da je bio vođa Al-Qaide na Arapskom poluotoku. Nekoliko tjedana kasnije CIA je likvidirala i njegovog 16-godišnjeg sina, također američkog državljanina.