Screenshot: HRT

PREDSJEDNICA Republike Kolinda Grabar-Kitarović potvrdila je u utorak da će Vladimir Šeks biti njezin posebni savjetnik za ustavno-pravna pitanja i da će raditi kao vanjski suradnik na volonterskoj bazi, te ocijenila kako je riječ o osobi iznimnog iskustva.

"Šeks je čovjek koji ima enormno iskustvo, jedan od kreatora prvog hrvatskog Ustava, jako dobro poznaje ustavno pravo. Ima bogato iskustvo, a osim toga, radit će isključivo na volonterskoj bazi, neće primati nikakvu plaću i radit će po potrebi", kazala je predsjednica u emisiji Hrvatskog radija "Izvan protokola" dodavši da će njezinu Uredu jako dobro doći Šeksovo iskustvo na području zakonodavstva.

Grabar-Kitarović u više je navrata, govoreći o stanju države, upozorila na problem nedostatka dijaloga. U tom kontekstu je naglasila da ne vidi problem u tome što premijer Zoran Milanović ne želi komunicirati s njom, već u tome što ne komunicira ni s kim drugim kako bi se definiralo probleme koji muče Hrvatsku i pronašao izlaz iz krize.

"Veći je problem što nema dijaloga u društvu, što nema dijaloga između Vlade i ostalih političkih stranaka, nema dijaloga sa stručnom zajednicom, akademskom zajednicom, ekonomistima, sindikatima... Moramo obnoviti taj dijalog i raditi na konsenzusu o bitnim pitanjima i treba nam nova vrsta društvenog ugovora gdje moramo uspostaviti taj dijalog između Vlade, sindikata, poslodavaca i svih dionika gospodarskog i političkog života", rekla je Grabar-Kitarović.

"Nije mi ispod časti, niti imam bilo kakvu zadršku razgovarati s bilo kime"

Govoreći o svojoj suradnji s Vladom i premijerom, istaknula je kako vrlo dobro surađuje s nekim od ministara, odnosno sa sektorom gospodarstva i građevinarstva, te izrazila nadu da će iduća Vlada i premijer biti "uključiviji i slušati druge".

"Ja se nadam da ćemo nakon izbora imati Vladu, predsjednika Vlade koji su puno uključiviji, koji slušaju druge. Oprostite mi na izrazu, ono što se kaže, tovar i čovjek pametniji su od čovjeka samog. Dakle, ja sebe u svemu tome smatram na neki način tovarom, da im mogu pomoći u svemu tome da riješimo probleme. Nekad te najjednostavnije narodne poslovice mogu biti stvarni pokazatelj kako u životu treba raditi. Nije mi ispod časti, niti imam bilo kakvu zadršku razgovarati s bilo kime. S Milanovićem mogu razgovarati u Banskim dvorima, Saboru, na Jelačić placu, sve dok razgovaramo", kazala je.

O datumu izbora, odnosno mogućnosti da oni budu početkom iduće godine nije htjela govoriti. "Ne znam kada će biti, još uvijek je sve na razini spekuliranja. Meni je iznimno bitno da se to vrijeme, od sada do izbora, dobro iskoristi za državu", dodala je.

Vladine mjere za smanjenje deficita ocijenila je zakašnjelim i nepovezanim rekavši kako bi ih pozdravila da su se dogodile i provele prije tri godine. "Međutim, sad je kasno, a isto tako gledam ih kao niz nepovezanih mjera. Da bismo izašli iz deficita moramo povećati proizvodnju, izvoz i temeljnu potrošnju", ocijenila je.

Potvrdila da su joj iz proračuna uplaćeni novci za predsjedničku kampanju, a riječ je o 1,171 milijun kuna koje će proslijediti u dobrotvorne svrhe.

"Kako bih ja sa svog računa morala platiti iznimno veliki porez, pa bih time zapravo vratila sredstva u proračun, a želim da idu potrebitima, sredstva su u ovom trenutku prebačena na račun HDZ-a, koji je bio donator u mojoj kampanji, ali će se u najkraćem roku podijeliti u dobrotvorne svrhe i nekoliko projekata diljem Hrvatske", objasnila je i obećala da će javnost biti detaljno upoznata koji su to projekti i da će se sve moći provjeriti.

O Jasenovcu: "Htjela sam da to bude osobno"

Ponovila je da je u Jasenovac otišla na dan proboja logoraša, 22. travnja, kako bi se žrtvama poklonila u tišini. "To mi je bitno jer svaka žrtva ima svoje ime i prezime, svoju sudbinu, snove i nade, i treba se pokloniti toj i takvoj žrtvi, a ne taj prostor smatrati kao mjesto za bilo kakvu politiku ili politikantstvo i manipulacije. Zato nismo pozvali ni novinare. Htjela sam da to bude osobno, u tišini, s pijetetom prema žrtvama", rekla je.

Potvrdila je da će otići na obilježavanje žrtava Bleiburga i križnih putova, sredinom svibnja, ali neće držati govor. "Ponavljam, mislim da se stratišta ne smiju koristiti za političke poruke i politiziranje, već isključivo za pijetet prema žrtvama, osudu svih totalitarnih režima i svega što je počinjeno u ime totalitarnih režima", ističe Grabar-Kitarović.

Na okruglom stolu koji organiziraju branitelji prosvjednici iz Savske 66 neće sudjelovati zbog unaprijed dogovorenih obveza, a ocjenjuje da je s prosvjednicima moguće postići kompromis, no za to je potreban dijalog kojeg u ovom trenutku ne vidi.

"Razumijem u potpunosti prosvjed branitelja, isto tako želja mi je da što prije odu iz Savske, ali to, isto tako, podrazumijeva da se krene u rješavanje problema koji ih muče", ustvrdila je.

Dogovor o načinu proslave 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije "Oluja" još nije postignut, a na upit za kakvu je proslavu ona, odnosno je li za to da osim tradicionalne proslave u Kninu bude i mimohod u Zagrebu, odgovorila je kako bi mimohod možda trebalo odgoditi za sljedeću godinu.

"Ne bih željela da imamo mimohod na praznim ulicama Zagreba"

"Morate uzeti u obzir činjenicu da je 5. kolovoza dan kada u Zagrebu gotovo nema ljudi. Ne bih željela da imamo mimohod na praznim ulicama Zagreba. Bit će puno ljudi u Kninu. Razgovarala sam s načelnikom Glavnog stožera, on je rekao da mu je logistički vrlo komplicirano napraviti proslavu u Kninu i mimohod u Zagrebu u istome danu. Dakle treba poštivati i to mišljenje struke, a i mišljenje građana, a čini mi se da većina građana u ovom trenutku misli da mimohod nije potreban. Možda da ga odgodimo za sljedeću godinu kada će biti obljetnica postrojavanja (Zbora narodne garde) na stadionu NK Zagreb", kazala je.

Potvrdila je da će osnovati vanjsko savjetodavno tijelo, Vijeće za domovinsku sigurnost, u kojem će biti i generali Ante Gotovina i Mladen Markač te niz drugih imena, kako iz vojnog sektora tako i civili koji su se bavili pitanjima obrane i nacionalne sigurnosti.

"Mislim da je to vijeće neophodno. Pred nama su mnoge odluke koje će biti ključne za sustav obrane i nacionalne sigurnosti i to sve povezujemo u jedinstveni sustav domovinske sigurnosti, kako bismo integrirali vojsku, policiju i službu zaštite i spašavanja, kako bi se brže i bolje reagiralo na situacije kao što je bila na području Gunje prije godinu dana", kazala je Grabar-Kitarović.

Naglašava pritom da nije riječ o političkom tijelu, već o vijeću stručnjaka koji će davati savjete, primjerice treba li Hrvatskoj obvezni vojni rok, treba li joj borbeno zrakoplovstvo i dr.