Foto: Hina, Grafike: iszd.hr

NAKON što je Ivo Josipović podbacio u prvom krugu predsjedničkih izbora u Zagrebu, gdje je do sad imao veliku podršku, rezultati drugog kruga potvrdili su trendove koji mu ne idu u prilog.

U drugom krugu predsjedničkih izbora 2009. za Josipovića je u Zagrebu glasalo 267,796 građana, a za protukandidata Milana Bandića 162,825. Josipović je u Zagrebu jučer dobio 216,290 glasova, a Kolinda Grabar Kitarović 200,573. To znači da je u pet godina mandata uspio izgubiti povjerenje više od 50 tisuća ljudi. Izlaznost birača u drugom krugu predsjedničkih izbora i jučer i 2009. je gotovo identična, oko 60 posto.

Josipović dobio 256 tisuća manje glasova nego 2009.

2009. godine Josipović je dobio 1,339,385 glasova, što je za 256,955 više nego današnjih 1,082,430 glasova. Potrebno je napomenuti kako je tada broj birača iznosio skoro 4,5 milijuna, a danas 3,8 milijuna. Ali na glasanje je izašlo i tada i danas otprilike isti broj glasača oko 2,25 milijuna.

2009. godine Josipović je pobijedio Bandića u svim županijama osim u Ličko-senjskoj, dok je ove godine veći broj glasova Josipović  dobio samo u sedam županija i Gradu Zagrebu. Županije koje su sklonije Josipoviću su Istarska, Primorsko-goranska, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska. Sve druge osvojila je Kolinda Grabar Kitarović.

ISZD: Grad Zagreb presudan faktor 2. kruga predsjedničkih izbora

Zanimljivo je analizirati rezultate u ovisnosti o veličini općine ili grada. "Kreirali smo 5 skupina općina i gradova u ovisnosti o njihovom broju glasača, te analizirali uspjeh oba kandidata unutar tih skupina. Grafikon ispod prikazuje postotak glasova za kandidate i izlaznost unutar svake skupine. Treba uočiti kako prosječna izlaznost raste s veličinom općine ili grada, te ujedno raste i udio glasova za Josipovića koji u prosjeku pobjeđuje u većim sredinama.", piše Institut sinergije znanosti i društva.

No, na kraju je važno koliko su glasova kandidati prikupili. Stoga grafikon ispod pokazuje broj glasova unutar svakog od pet nivoa veličina općina ili gradova. Josipović je u prosjeku prikupio više glasova u općinama i gradovima iznad 30,000 stanovnika, no nedovoljno za ukupnu pobjedu.

Očito su u tom balansu velikih i malih sredina bili ključni veliki gradovi. Iznad 100,000 stanovnika imaju samo Rijeka, Split i Zagreb, i iako je u njima izašao na glasanje približno isti broj ljudi kao i na izborima prije 5 godina, Josipović je dobio manje glasova nego tada: u Rijeci 11,349 glasova manje, u Splitu 9,998 manje, a u Zagrebu čak 51,506 glasova manje! U Zagrebu je izašlo ovaj puta 430,578 birača, a tada je bilo 438,213, no tada je Josipović dobio 267,796 glasova, a sada 216,290. Stoga, usprkos tome što je broj izašlih glasača u inozemstvu osjetno opao u odnosu na prije 5 godina (tada je glasalo oko 114,000 ljudi, a ovaj puta oko 37,000), što je pogodovalo Josipoviću, on ipak nije uspio pridobiti dovoljno glasova u sredinama koje su mu bile očekivano sklone.