Foto: Facebook

POTRAGA za 25-godišnjakom koji je u ponedjeljak u Sarajevu bezobzirnom vožnjom prouzročio smrt dvije mlade djevojke sada je koncentrirana na mjesto Prijepolje u Srbiji, a u samoj Bosni i Hercegovini utvrđuje se kako je on uspio prijeći granicu iako je za njim bila raspisana policijska tjeralica.

Prema informacijama koje je potvrdila Granična policija BiH, Sanjin Sefić, koji je kroz Sarajevo jurio brzinom od 100 kilometara na sat i na pješačkom prijelazu pokosio studentice Selmu Agić (21) i Editu Malkoć (20), nakon bijega s mjesta nesreće zaputio se ka granici sa Srbijom i prešao je u utorak ujutro na regularnom graničnom prijelazu Uvac, iza kojega je srbijanski gradić Priboj.

To mu je pošlo za rukom iako je Granična policija još u ponedjeljak navečer dobila obavijest od sarajevske policije da se za njim traga. Navodno su mu u svemu pomogle dvije osobe, no nije poznato o kome se točno radi.

Gotovo cijeli dan trebalo je Graničnoj policiji i Obavještajno-sigurnosno agenciji (OSA) da utvrde tu činjenicu, iako je Sefić u utorak bio najčešće spominjana osoba u svim medijima u BiH.

Glasnogovornica Granične policije BiH Samela Dujković potvrdila je kako je u tijeku interna istraga čiji je cilj utvrditi tko je odgovoran za taj propust.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kazao je kako se mora točno utvrditi tko je odgovoran za ovaj slučaj koji je još jednom potvrdio slabu koordinaciju među rascjepkanim policijskim agencijama u BiH, kojih ima petnaestak. "Netko će morati snositi odgovornost", kazao je Mektić kako ga citira portal "Dnevnog avaza".

Pitanje je ima li srpsko državljanstvo

Policija u Prijepolju u Srbiji potvrdila je kako se tamo također traga za Sefićem, no ministar Mektić je upozorio kako bi problem mogao nastati ukoliko on tamo bude pronađen i uhićen, a potom se ispostavi da ima državljanstvo Srbije. U tom slučaju njegovo izručenje BiH ne bi bilo moguće, osim ukoliko on na to ne bi dragovoljno pristao.

Mediji u BiH u srijedu postavljaju cijeli niz pitanja o tome kako je bio moguć Sefićev bijeg iz zemlje, ali i o poljedicama lošeg rada policije i još gorih zakona koji bezobzirnim vozačima omogućuju da bez težih sankcija ubijaju pješake na ulicama.

U Sarajevu je proteklim godinama zabilježeno najmanje pet smrtnih slučajeva prouzročenih obijesnom vožnjom, a kazne koje su počinitelji dobili u pravilu su bile u maksimalnom trajanju od pet godina zatvora. Istodobno se doznalo kako je čak i naplata novčanih kazni za teške prometne prekršaje postala nemogućom misijom za državu.

Sam Sefić je, do trenutka kada je vozilom ubio dvije djevojke, državi dugovao više od tri tisuće konvertibilnih maraka (tisuću i pol eura) izrečenih zbog različitih prometnih prekršaja koje je prije toga skrivio. Zbog toga nije čak ni privremeno ostao bez vozačke dozvole.

Prema posljednjem izvješću o tome, što ga je državni Ured za identifikacijske dokumente i osobne podatke (IDDEEA) dostavio Povjerenstvu za promet i komunikacije parlamenta BiH, visina neplaćenih kazni u toj zemlji u kolovozu je premašila iznos od 56 milijuna konvertibilnih maraka (gotovo 29 milijuna eura). Riječ je o kaznama izrečenih zbog brze i vožnje pod utjecajem alkohola, vožnje bez vozačke dozvole i drugim manjim prekršajima.

Apsolutni rekorder je jedna osoba iz Sarajeva koja je dobila kazne u iznosu od čak 44 tisuće KM (22,5 tisuća eura).

Iako je zakonom regulirano da u slučaju neplaćenih kazni vlasnici automobila ne mogu produžiti registracije to nije uvelo nikakav red jer se brojni prekršitelji jednostavno odlučuju upravljati neregistriranim vozilom. Ukoliko ih policija uhvati, opet im za to izriče novčane kazne koje oni opet ne plaćaju i tako u krug.

Stručnjaci za sigurnost prometa poput Ševala Kovačevića, koji je i sudski vještak za promet, smatraju kako je stanje kaotično te da treba brzo mijenjati cijeli niz zakona, ali i ponovo razmotriti već predložene izmjene zakona o sigurnosti prometa jer nisu predviđene nikakve mjere protiv osoba "izvan kontrole". "Ocijenio je kako se mora redefinirati zakon o prekršajima, kao i zakon o izvršenju kaznenih i prekršajnih sankcija.

"Osobe koje čine ovakva djela moraju se pokušati resocijalizirati ali ne na način kao što se danas drže u pritvoru dva-tri mjeseca i puste i izađu gori", kazao je Kovačević sugerirajući kako kaznena politika mora postati znatno stroža.