Foto: FAH

U CENTRU Atene sinoć se opet prosvjedovalo. Ali ovoga puta ne protiv Nijemaca ili protiv Troike (Europska komisija, MMF i Europska središnja banka), već protiv Aleksisa Ciprasa. Umjesto zastava Europske unije, palile su se zastave Sirize. Mnogi se Grci osjećaju izdanima; njihov premijer obvezao se na dodatnu štednju i najradikalnije reforme do sada, iako su oni na referendumu vrlo glasno poručili da su protiv.

Isti problem Cipras će imati i u grčkom parlamentu. Da bi kroz njega progurao paket reformi na koje se obvezao, gotovo sigurno će se morati oslanjati na glasove iz redova oporbenih zastupnika. Dobar dio zastupnika Sirize, njih 30-ak, za ovakav paket štednje nikad neće glasati. Špekulira se da nisu isključeni niti izvanredni izbori.

"Apsolutno je jasno kako su grčki vjerovnici svjesni da je ovaj sporazum politički neprovediv", kaže u razgovoru za Politico Nicholas Sporo, direktor konzultantske firme iz Londona specijalizirane upravo za državne obveznice. Sporazum kojeg su lideri eurozone nametnuli Grčkoj Spiro naziva "ekonomski coup d’état (državni udar op.a.) predvođen Njemačkom".

Prve reforme moraju usvojiti već sutra

Pa što je to točno Cipras potpisao? Sve detalje sporazuma otkriva dokument sa zaključcima sročen nakon maratonskog, gotovo 18-satnog summita koji je procurio na internet. U njemu stoji da će Grčka u naredne tri godine dobiti između 82 i 86 milijardi eura pomoći iz Europskog stabilizacijskog mehanizma, ali uz uvjet da produži aranžman s MMF-om, što je Cipras kroz pregovore pokušavao izbjeći.

Da bi se sporazum uopće počeo provoditi, grčki parlament najkasnije sutra mora povećati PDV, proširiti poreznu bazu, izmijeniti mirovinski zakon, izglasati nezavisnost grčkog statističkog ureda ELSTAT, te prihvatiti europski Sporazum o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju ekonomskom i monetarnom unijom, koji će značiti i uvođenje automatskih proračunskih rezova u slučaju odstupanja od zacrtanih ciljeva.

Do 22. srpnja grčki parlament mora usvojiti reformu zakona o građanskim parnicama, koja bi trebala ubrzati pravosudne procese i smanjiti njihov trošak, te prihvatiti europsku direktivu o bankovnom sustavu, koja propisuje na koji način se država mora odnositi prema ugroženim financijskim institucijama.

Tek nakon što ove mjere budu provedene, počet će pregovori o potpisivanju novog sporazuma temeljem kojeg će Grčka od institucija EU dobiti treći bailout. U međuvremenu se u Briselu dogovara privremena financijska injekcija, kako bi Grci mogli pokriti dugove koji im dolaze na naplatu u narednih mjesec dana, a za što im je potrebno 12 milijardi eura. Dodatnih 10 do 25 milijardi eura trebat će upumpati u grčki bankovni sustav da se izbjegne kolaps. No, čak i nakon toga izgledno je da će još mjesecima na snazi ostati tzv. kontrola kapitala, odnosno ograničenje podizanja novca s bankovnih računa.

Kako je Grčka postala kolonija

Grčka se također obvezala da će ustanoviti jasan vremenski rok za provođenje čitavog niza dodatnih reformi: moraju potpuno reformirati mirovinski sustav, privatizirati mrežu opskrbe električnom energijom, izmijeniti radno zakonodavstvo i "modernizirati" pregovore oko kolektivnih ugovora, što će rezultirati nižim radničkim pravima, ojačati financijski sustav, prvenstveno pronalaženjem rješenja za nenaplative kredite građana i poduzeća, te provesti tržišnu reformu na način da dopuste rad nedjeljom, dozvole privatnicima pristup poslovima trajektnog prijevoza, ukinu regulaciju koja ograničava rokove trajanja mliječnih proizvoda, dereguliraju vlasništvo nad ljekarnama...

Zatim je tu i famozni privatizacijski fond, težak 50 milijardi eura, u koji će se prebaciti vrijedna grčka imovina, kako bi se rasprodala radi otplate dugova. Polovica sredstava dobivena rasprodajom "obiteljskog srebra" iskoristit će se za rekapitalizaciju banaka, 25 posto će otići na investicije, a tek preostalih 25 posto za otplatu dugova. Fond će biti smješten u Grčkoj (umjesto u Luksemburgu kako je Njemačka prvotno predlagala), ali Grčka njime neće moći samostalno upravljati, već će za svaki potez morati tražiti suglasnost EU institucija.

Ovo čak i nije najgori gubitak suvereniteta na kojeg je Cipras pristao. Prema sporazumu, grčka vlada više ne može samostalno donositi zakone koji bi mogli utjecati na gospodarsku situaciju u zemlji. Svi relevantni zakonski prijedlozi morat će dobiti zeleno svjetlo od europskih institucija prije nego budu poslani u parlament. Također, u sporazumu stoji i da Siriza mora povući sve zakonske izmjene koje su donijeli, a kojima su poništene odredbe ranijih sporazuma s vjerovnicima.

Nema otpisa dugova, a i restrukturiranje je upitno

Pod nadzorom Europske komisije Grčka će također morati "modernizirati i znatno ojačati državnu upravu". U sporazumu stoji da se administracija mora depolitizirati i da se moraju srezati njeni troškovi, ali ne definira se na koji će način to biti izvedeno. Prvi prijedlog reforme državne uprave Grčka mora dostaviti institucijama EU do 20. srpnja, odnosno do kraja ovog tjedna.

Sve što smo do sada nabrojali su, kako se navodi u zaključcima summita, "samo minimalni uvjeti" da bi Grčka dobila obećanu financijsku pomoć. Pritom Grčka nije dobila nikakav otpis dugova, već samo obećanje da će Eurogrupa - skupina koju čine ministri financija zemalja eurozone - razmotriti restrukturiranje grčkog duga, na način da im se omogući dulji period otplate, ako se u narednim mjesecima to pokaže potrebno. No, da bi uopće dobila mogućnost restrukturiranja dugova, Grčka najprije mora provesti sve nabrojane reforme.