Foto: Dominikanci.hr

U DOMINIKANSKOM samostanu bl. Augustina Kažotića u Zagrebu, održana je peta iz ciklusa tribina "Korizma na Peščenici" koje su ove godine posvećene temi "Vjera i politika".

O temi "Crkva u Hrvatskoj između političke ljevice i desnice" govorili su sisački biskup Vlado Košić i potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner.

Kordićev i Glavašev prijatelj

Vlado Košić, sisački biskup, vjerojatno najpoznatiji po prijateljstvu s pravomoćno osuđenim ratnim zločincem Davorom Kordićem i optuženim za teške ratne zločine, Branimirom Glavašem, govorio je o miješanju Crkve u politiku.

>> Tko je Vlado Košić? Radikalni desničar koji štuje ratnog zločinca i živi u "kolibi" na 8000 kvadrata

>> Pogledajte nelegalno privatno imanje sisačkog biskupa, on tvrdi: "To je skromna koliba"

>> Košić tvrdio da ima "skromnu kolibu" pa upisao gospodarsku zgradu od 133 kvadrata

Podsjetimo, Košić je osim po prijateljstvu s ratnim zločincima i po posjedovanju ogromnog imanja kojeg zove "skromnom kolibom", između ostalog, poznat po svojim desničarskim istupima i miješanju u politiku.

Bivšeg premijera Zorana Milanovića svojevremeno je opisao kao "lažljivog komunista Milanovića".

Isto tako, više puta je napadao vladu nakon što je otkazala pokroviteljstvo nad komemoracijom u Bleiburgu.

"Smatram da bi nova vlast morala donijeti zakon protiv 'negacionizma' prema kojem ne bi bilo dopušteno nijekati zločine komunizma...Potrebno je donijeti zakon o lustraciji, da se barem očisti hrvatsko društvo od nositelja represivnih aktivnosti nad našim narodom, u razdoblju od '45. do '90. godine, a prije toga mislim na sudjelovanje u političkom životu i obnašanju djela državnih i lokalnih vlasti u sudstvu, vojsci i politici. Lustracija bi se trebala provesti i u medijima koji su često trube vladajućih, a nisu tražitelji istine niti glasnogovornici naroda," govorio je svojevremeno Košić.

Košić po starome

Na tribini u Dominikanskom samostanu, Košić je nastavio u istom stilu.

"Politička zajednica ima svoju autonomiju. I Crkva ima svoju autonomiju. Međutim one trebaju surađivati poštujući vlastite kompetencije i vlastite ciljeve, služeći zajedničkom dobru svih ljudi koji se često nalaze i u političkoj zajednici, ali su ujedno članovi Crkve. Za Crkvu bih rekao, da bez obzira na politički sustav u kojem ona živi i djeluje treba biti proročki glas koji se ne treba bojati uputiti kritiku bez obzira koja je politička opcija na čelu države", istaknuo je biskup.

"Augustin Kažotić stradao je od političara, a oni koji su ga proganjali deklarirali su se katolicima. K tomu, i drugi naš blaženik, Alojzije Stepinac, također je stradao od političara koji su se deklarirali kao nekatolici, ili nevjernici, antiteisti. I jedan i drugi primjer nas poučavaju da nikad ne trebamo biti preblizu političarima, jer ipak oni imaju svoje ciljeve i bez obzira predstavljaju li se kao vjernici ili nevjernici žele instrumentalizirati i podčiniti Crkvu i njezine pastire", rekao je Košić na tribini na kojoj je sudjelovao potpredsjednik Sabora.

Reiner se slaže sa svime

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner se suglasio sa sisačkim biskupom.

Naglasio je kako je potrebno napraviti određene distinkcije i to u smislu činjenice da su neki političari i vjernici, javlja Ika.

"Sudeći po statistikama i posljednjem popisu stanovništva logika stvari bi rekla da ima značajan dio i političara vjernika i oni bi morali bez obzira što je Hrvatska sekularna država u svom djelovanju imati i sve one postulate, posebice moralne i etičke, koji su vezani uz njihovu vjeru", rekao je Reiner.

"Vjerska pitanja"

Na pitanje o djelovanju Crkve u potpori strankama desnice, sisački biskup je istaknuo kako tomu pridonose mediji koji "huškaju" ljude na neka stajališta koja nisu realna, koja proizvode svojim pristranim zalaganjem.

Potpredsjednik Sabora Željko Reiner se složio s njim.

"Katolička Crkva ima svoje stavove i s pravom o različitim političkim pitanjima, jer se oni tiču života ljudi koji žive u ovoj zemlji. Bilo bi čudno da se ona, kao što to neki žele, zatvori u zidove samostana, župnih dvorova i svede na to da se bavi isključivo onim što bi oni nazvali 'vjerskim pitanjima', a ne da sudjeluju u svakodnevnom životu ljudi. To bi bilo suprotno poslanju Crkve. Dakle, Crkva itekako sudjeluje i treba sudjelovati u svakodnevnom životu", odgovorio je potpredsjednik Hrvatskog sabora.

Pisma uoči izbora

Bila su spomenuta i pisma koja hrvatski biskupi upućuju uoči izbora.

>> Biskupi vjernicima: Ne glasajte za SDP i HNS

>> Biskup Košić na misi pozvao vjernike da ne glasaju za SDP

>> "Glasajmo za oslobođenje od jugo - komunističkog nasljeđa": Evo što je sve Košić drobio na misi

Reiner je naglasio kako su ta pisma "uvijek vrlo odmjerena i zapravo nikad ne navijaju za jednu stranu, nego za stranu čovjekoljublja, za stranu boljitka hrvatskih građana, za stranu stabilnosti države".

"Ona su vrlo dobro promišljena i izbalansirana, ne zagovarajući niti jednu stranu, nego one postulate koja Crkva po samom svom poslanju zagovara", dodao je potpredsjednik Hrvatskog sabora.

Govorio je o istim onim pismima u kojima su biskupi pozivali vjernike da izađu na izbore i obrate pozornost na zaštitu braka kao zajednicu muškarca i žene, suočavanje s komunističkom prošlošću i obrazovne reforme.

Također, otvoreno su znali pozivati vjernike da ne biraju one stranke i pojedince koji zastupaju legalizaciju pobačaja, eutanazije i neprirodnih istospolnih bračnih zajednica.

Nestrukturirani razgovor

Tribini je nazočio i ustavni sudac Josip Leko, koji je upozorio sisačkog biskupa i potpredsjednika Hrvatskog sabora da se nisu držali teme te da im razgovor nije bio strukturiran.

Deklaracija o zajedničkom jeziku

Na kraju se kratko dotaknulo i pitanje nove Deklaracije o zajedničkom jeziku.

Reiner je upozorio kako nije slučajno da se to potpisuje 50 godina nakon Deklaracije o hrvatskom jeziku te "na to ne možemo odmahnuti rukom".

"Treba takve stvari shvaćati ozbiljno, koliko god nam se čini bizarno tvrditi da su razni jezici jedan jezik. To i takve inicijative iz bilo kojih motiva bi se mogle jednostavno riješiti kada bismo napokon donijeli Zakon o hrvatskom jeziku. Ja sam se za to uvijek zalagao i zalagat ću se", rekao je potpredsjednik Hrvatskog sabora.