Foto: Hina

JEDANAESTA izborna jedinica koja obuhvaća BiH i dijasporu do sada se uglavnom podrazumijevala kao sigurna tri mandata za HDZ. Tako je bilo i na izborima u studenom kad je HDZ bez većeg problema osvojio sva tri mandata osvojivši 24.444 glasa, odnosno 85,69% glasova.

Bandićeva stranka, od koje se nešto i očekivalo, tada je osvojila tek 1226 glasova u dijaspori. Na trećem je mjestu bio Most koji je osvojio tek 1111 glasova.

Daleko najviše glasova među HDZ-ovcim na izborima u studenom osvojio je Željko Glasnović. On je sa 7.374 glasa, odnosno 30,17 posto, uspio ući u Sabor iako se nalazio tek na sedmom mjestu liste, a u Sabor su vodila tri mjesta.

Glasnović se tada glasačima približio zbog svojih desničarskih stavova, a u predizbornom spotu tada je pozvao na rušenje vladavine "komunističko udbaškog kalifata", a što je, valjda, bila Milanovićeva vlada.

No, Glasnovića na prijevremenim izborima nema na listi HDZ-a, već je vodeći na vlastitoj nezavisnoj listi. HDZ-ovu listu, pak, predvodi Božo Ljubić koji je bio nositelj liste i zadnji put, ali je, tome usprkos, osvojio tek 2936 glasova ili 12 posto. To je znatno manje nego Glasnović protiv kojeg će se sada boriti za glasove.

Glasnović u dijaspori pod motom "General kojem Hrvati vjeruju" već vodi personaliziranu kampanju. Listu na čelu s Glasnovićem podržale su sve pravaške opcije u BiH, među kojima su, pored pravaških opcija, i HDZ 1990. i HKDU-Hrast te dio Udruga iz Domovinskog rata, koje su i na proteklim hrvatskim parlamentarnim izborima podržale generala.

Uspije li ponovo privući glasove koji su ga preferencijalno zaokružili, Glasnović bi HDZ-u na izborima u rujnu mogao "otkinuti" barem jedan mandat, ako ne i više.