Hoće li četvrtak biti "dan D": Sirija će se braniti, možda čak i terorističkim napadima po svijetu!
Foto: Guliver image/Getty images
DOK VIJEĆE SIGURNOSTI UN-a raspravlja o Rezoluciji kojom bi se dopustila vojna intervencija Zapada u Siriji, Washington i London su, čini se, nestrpljivi te se pripremaju za napad iako istražitelji UN-a još nisu objavili podatke o tome jesu li snage Bashara al-Assada uistinu u napadima koristile kemijsko oružje, odnosno nervni plin sarin. Američki i britanski dužnosnici najavljuju kako bi zračni napadi na mete u Siriji mogli započeti već u sljedećih nekoliko dana, možda čak i u četvrtak. Ipak, ne objašnjavaju čemu tolika žurba.
Jedno moguće objašnjenje, piše britanski The Guardian, leži u činjenici da zapadni vođe žele da kazna uslijedi neposredno nakon što je zločin počinjen, ne bi li tako svoj napad na Siriju u očima javnosti opravdali kao direktnu kaznu za "nedopustivo ponašanje" Assadova režima. U očima javnosti, napad na Siriju od strane zapadnih sila trebao bi biti prikazan kao reakcija na jedan određeni događaj, odnosno zločin, a ne kao otvorena vojna intervencija.
Drugo objašnjenje, koje je manje vjerojatno, prema Guardianu leži u tome da Zapad želi uništiti svoje mete dok su još "na okupu", odnosno prije nego što se "rasprše". Ipak, ovo objašnjenje ne čini se vjerojatnim, budući da zapadni vođe već danima otvoreno najavljuju vojnu intervenciju te novinarima otkrivaju lokacije meta koje žele napasti, što je Assadovom režimu dalo i više nego dovoljno vremena za pripremu na odgovor.
Hoće li vojna intervencija u Siriji biti legalna?
Opravdanost vojne intervencije u Siriji u najmanju je ruku sporna. Zagovornici intervencije često se pozivaju na Konvenciju o kemijskom oružju, potpisanu 1993. godine, kojom se u potpunosti zabranjuje proizvodnju i uporabu kemijskog oružja u ratovima. Ipak, Sirija nije potpisnica te konvencije. S druge strane, Konvencija ima dovoljnu globalnu podršku i samim time mogla bi se smatrati dijelom međunarodnog običajnog prava, ali taj argument mogao bi biti prihvaćen tek ako Vijeće sigurnosti UN-a podrži Rezoluciju koju je pripremio britanski premijer David Cameron.
Također, postoji načelo međunarodne zajednice o "odgovornosti o zaštiti civilnog stanovništva" u zemljama u kojima vlade isto nisu uspjele učiniti. Ovaj je princip usvojen 2005. godine na summitu UN-a, ali se u njemu naglašava da bilo kakva intervencija "izvana" mora ići "preko Vijeća sigurnosti i u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda.
Što će se dogoditi na summitu Vijeća sigurnosti?
Britanski premijer David Cameron danas je pred Vijeće sigurnosti UN-a stavio Rezoluciju o Siriji u kojoj optužuje Assadov režim za napad kemijskim oružjem 21. kolovoza te poziva na provođenje "svih potrebnih mjera" kako bi se zaštitilo civilno stanovništvo u Siriji. Ipak, bilo bi iznenađujuće da Vijeće sigurnosti prihvati Rezoluciju u slučaju da SAD ne predstavi rezultate istraživanja koje je UN posljednjih nekoliko dana proveo u Siriji.
Najvažnije pitanje vjerojatno će biti u tome što će odlučiti Rusija i Kina, odnosno hoće li dati svoju podršku Rezoluciji ili će uložiti veto. U slučaju da Rusija i Kina ulože veto, postoji mogućnost da će SAD, Velika Britanija i njihovi saveznici krenuti u akciju i bez mandata Ujedinjenih naroda uz argument da su istrošili "sve diplomatske mogućnosti".
Što će pokazati dokazi iz Sirije?
Je li u napadima na Ghoutu 21. kolovoza korišteno kemijsko oružje? Odgovor na to pitanje gotovo je nedvojben. Stotine civila su poginule, ali na njihovim tijelima nisu pronađene ozljede od vatrenog ili hladnog oružja. Nameće se pitanje tko je koristio sarin? Zapad, Turska i Arapska Liga krivnju svaljuju na Assadov režim, dok Rusija, Iran i Damask za korištenje kemijskog oružja optužuju pobunjenike.
"Foreign Policy online" je navodno u posjedu dokumenata koji pokazuju da je sirijsko Ministarstvo obrane, neposredno nakon napada, zatražilo hitnu istragu o korištenju kemijskog oružja. Pokažu li se ovi dokumenti vjerodostojnima, dokazi će ukazivati na činjenicu da je sirijska vojska bila umiješana u cijeli incident, ali ne nužno i njihovu direktnu krivnju za korištenje nervnog plina.
Zašto Zapad ne želi čekati rezultate UN-ove istrage?
Američki i britanski dužnosnici upozoravaju kako je od napada do početka istrage, zbog ometanja od strane sirijskih vlasti, prošlo čak pet dana, što dovodi u pitanje vjerodostojnost dokaza te upozoravaju da postoji mogućnost da će dokazi biti kompromitirani.
S druge strane, istraživački tim UN-a nema pravo određivati tko je koristio kemijsko oružje - njihov je zadatak samo da provjere o kojoj se točno vrsti oružja radilo. Stoga se nameće pitanje ima li uopće smisla čekati s vojnom intervencijom s obzirom na to da su sigurnosne službe zapadnih zemalja uvjerene u Assadovu krivnju.
UN-ovi istraživači trebali bi, prema prikupljenim dokazima, sastaviti "priču" kojom će opisati tijek događaja tog kobnog 21. kolovoza, što bi Zapadu moglo poslužiti kao opravdanje za pripisivanje krivnje Assadu, a samim time i kao opravdanje za pokretanje vojne intervencije.
Sirija može uzvratiti terorističkim napadima! Ili napadom na druge zemlje!
BBC piše će napad na Siriju najvjerojatnije uključivati rakete dugog dometa s američkih ratnih brodova ili podmornica, a također u napad bi se mogli uključiti i avioni koji će mete gađati raketama dok će se nalaziti van sirijskog zračnog prostora. Zbog toga sirijski obrambeni sustavi neće biti od puno koristi.
Njihova protuzračna obrana jest vrlo dobra, bazirana na sovjetskom sustavu, te imaju sofisticirani radarski sustav no teško će se suprotstaviti napadu iz daljine. Nije poznato niti je li novi sustav protuzračne obrane koji je Sirija kupila u Rusiji već stigao u Siriju i je li u funkciji. Sirija posjeduje također dalekometne projektile no američki Tomahawk će im najvjerojatnije biti van dometa.
BBC se pita: ako se Sirija neće moći obraniti svojim sustavom protuzračne obrane i dalekometnim projektilima, kako će onda odgovoriti.
Može intenzivirati svoju borbu protiv pobunjenika kako bi dokazali da ih napadi nisu omeli i da ne namjeravaju odustati. Mogu proširiti sukob na druge države, primjerice Tursku, Jordan čak i Izrael. No, BBC-ev dopisnik piše kako bi to bio veliki rizik za Siriju jer su sve zemlje dobro opremljene i spremne obraniti svoje područje.
No, ako se Sirija odluči osvetiti napadom na Izrael, to bi moglo postati okidačem za veći regionalni rat. Izraelska vojska već je spremna. Kako prenosi NY Times mjere za obranu zemlje, ukoliko Sirija odgovori odmazdom na Izrael, već su na snazi. Izraelska vlada odobrila je da bude pozvan ograničeni broj rezervista, no izraelski dužnosnici vjeruju kako mogućnost da će Sirija napasti Izrael vrlo mala.
BBC navodi kako bi se Sirija mogla braniti na način da pridobije terorističke skupine da udaraju po američkim ciljevima u svijetu".
Vijeće sigurnosti bez dogovora
Pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a nakon rasprave o britanskom prijedlogu rezolucije ostalo je čvrsto kod svojih stajališta. Moskva i Peking se i dalje protive vojnoj opciji koju pripremaju Washington, London i Pariz. Ruski i kineski veleposlanik su napustili razgovore iza zatvorenih vrata nakon nešto više od sat vremena, dok su veleposlanici SAD-a, Francuske i Velike Britanije ostali nešto dulje.
Kada će se nastaviti razgovori zasad nije poznato, ali zapadni diplomati napominju kako "nisu previše optimistični u pogledu ishoda cijele priče".
Facebook
Google