Foto: Hina, Index

NA LISTI dobavljača koji su pristajali da svoju robu ili usluge koje su isporučivali Agrokoru umjesto u novcu naplate u mjenicama je i Hanza media, jedna od najvećih izdavačkih kuća u vlasništvu Marijana Hanžekovića, i još njegove tri tvrtke: Slobodna Dalmacija, Sportske Novosti i Arena.

>> DOKUMENT Tko je sve odustao od prisilne naplate Agrokorovih mjenica, a tko nije?

U ekonomiji skrojenoj po mjeri najvećeg, Ivica Todorić je kao prihvatljiv poslovni model uveo plaćanje dobavljača mjenicama, koji su ih kasnije uz određeni diskont prodavali faktoring kućama i bankama kako bi dolazili do gotovine. I ne samo to, dobavljači su pristajali na regresno pravo kako bi se uspjeli riješiti Agrokorovih mjenica. To znači da su potpisivali pristanak da ih se može teretiti za dug u slučaju da se faktoring kuće i banke ne mogu naplatiti od Todorićevog koncerna.

Svi su šutjeli o reketu mjenicama

O svojevrsnom reketu mjenicama, na koji se sada mnogi javno žale, svi su šutjeli. I proizvođačima čokolade, i mlijeka i praškastih vitaminskih napitaka, i trgovcima kavom i najvećoj medijskoj kući koja je o tome mogla izvještavati, svima je to bilo prihvatljivo dok se kotrljalo.

Slomom Todorićevog poslovnog modela, vlasnici mjenica našli su se na meti "grabežljivaca" koji su ih podsjetili što su potpisivali i počeli se naplaćivati od njih, tražeći natrag novac za dugove koje su ranije otkupljivali. Jer mjenicu više ne mogu naplatiti od Agrokora aktiviranjem Lex Todorića.

Dobavljače pritisnute utjerivačima dugova pokušao je umiriti Ante Ramljak dogovaranjem promemorije i odgađanjem prisilne naplate mjenica koja je zaprijetila potapanjem brojnih poduzeća. No predah je prilično kratak, samo mjesec dana. Većina banaka i faktoringa, njih oko 70 posto, pristala je na odgodu aktiviranja mjenica, dok je kod dobavljača volja za potpisivanjem znatno slabija, tek se četrdesetak posto upletenih odazvalo.

Kako se Hanžekovićeva medijska kuća našla u priči s mjenicama

Od 159 dobavljača koji su prihvaćali Agrokorove mjenice, sedamdesetak ih je potpisalo promemoriju, a među njima i četiri Hanžekovićeve medijske tvrtke. Pokušali smo doznati kako su oni zaglavili u priči o mjenicama, u kolikoj su mjeri izloženi i opterećuje li to njihovo poslovanje?

"Potraživanja iz mjenica, za koje nam postavljate upit, proizašla su iz redovnog poslovnog odnosa kojeg Hanza Media, Arena i Sportske novosti imaju s jednim od društava iz grupacije Agrokor. Iznos potraživanja nastao temeljem mjenica ne ugrožava redovno poslovanje naših gore navedenih društava, ali konkretne iznose ne bi u ovom trenutku navodili," odgovorili su na Indexov upit.

Nisu precizirali je li riječ o prodaji novina ili poslovima oglašavanja Todorićevog koncerna, no očito je da su za nešto od toga, umjesto u gotovini, bili plaćeni u mjenicama. A redovno poslovanje u medijskoj kući pretpostavlja i izvještavanje o krizi u kompaniji i izvanrednoj upravi Agrokora, o čijoj umješnosti ovisi i rješavanje njihovog poslovnog problema.

Početni optimizam Ante Ramljaka koji je isticao kako je dug po regresnim mjenicama zapravo Agrokorov dug koji bi trebao platiti Agrokor, a ne dobavljači, malo je splasnuo jer za sada nema novih kredita koji bi mu, čak i da to želi, omogućili da pokrije stare dugove i riješi se kostura iz Todorićevog ormara.

Na posljednjem brifingu s novinarima dao je do znanja da su i dobavljači sami odgovorni za problem mjenica, podsjećajući kako ih nitko nije prisiljavao da potpišu takve uvjete, te da su se neki od njih ponašali iracionalno.

Koliko će se Hanza medija moći naplatiti?

Za ove koji nisu potpisali promemoriju kazao je da će morati sami rješavati problem sa svojim vjerovnicima. No kakva se perspektiva nudi drugima, poput Hanžekovića koji je potpisao?

Dobili su poštedu mjesec dana od aktiviranja nepoznatog iznosa mjenice. Ali potpisom su zapravo priznali da je to i njihov dug, a ne samo Agrokorov. Potpisali su da priznaju potraživanje i da sudski ne osporavaju mjenice. Izgledno je da će dugove nakon što istekne time out, dakle u lipnju, banke i faktoring kuće početi naplaćivati od dobavljača, koji će nakon toga svoja potraživanja moći samo prijaviti Agrokoru ili sudu i pritom se nadati najboljem mogućem ishodu.

Tek nakon što se postigne nagodba s vjerovnicima, dakle nakon godinu dana ili 15 mjeseci, znat će se koliko će posrnuli koncern uspjeti vratiti, a koliko će dobavljači izgubiti plaćajući rizik jer su pristajali na Todorićev poslovni model.