Hrvatska i istočna Europa poprište su najvećeg egzodusa u novijoj povijesti - evo zašto
Foto: Index
BROJ stanovnika u zemljama Istočne Europe smanjuje se brzinom koja nije zabilježena nigdje drugdje u suvremenoj povijesti, upozorila je u svibnju, na temelju podataka UN-a, OECD-a i drugih organizacija, blogerica Financial Timesa, Valentina Romei.
UN je procijenio da je prošle godine u tom dijelu svijeta živjelo oko 292 milijuna ljudi, što je za 18 milijuna manje nego početkom 1990-ih To pak podrazumijeva smanjenje populacije za veći broj ljudi nego što ih živi u cijeloj Nizozemskoj.
Romei u svojem blogu ističe da takav pad broja stanovnika, koji se kreće oko 6%, nije zabilježen nigdje drugdje u svijetu još od 1950-ih.
Trend je započeo s padom sovjetskog bloka, ubrzao je krajem 2000-tih, a potom je počeo usporavati. Jedan od njegovih ključnih razloga je emigracija iz istočnih zemalja u prosperitetnije zapadne. Poljacima, Litavcima i Latvijcima najatraktivnija su odredišta bile Velika Britanija i Irska, Estonci su iseljavali u Finsku, a Rumunji u Italiju i Španjolsku.
Ovaj pad populacije ima više uzroka, a započeo je i prije proširenja EU na istok. Uz iseljavanje, drugi ključni problem je i pad nataliteta (u Istočnoj Europi je sa 2,1 djeteta po ženi u 80-ima uglavnom do 90-ih pao na 1,2).
Prema studijama OECD-a trend je doživio vrhunac s ulaskom istočnoeuropskih zemalja u EU 2005. i ponovno s gospodarskom krizom 2008. Od tada je iseljavanje uglavnom u postupnom padu.
U svojoj studiji organizacija ističe da je iseljavanje, uzrokovano prvenstveno gospodarskim razlozima, bilo važan sigurnosni ventil koji je mnogima u tim dijelovima svijeta donio lakše zapošljavanje i viši standard. No dugoročne posljedice manje su pozitivne – iseljavanje i pad nataliteta uzrokuju pad broja radno sposobnih ljudi u odnosu na stariju populaciju, gubitak obrazovanih mladih i manjak stručnjaka. Pokušaji da se problem riješi nekom pronatalitetnom politikom i programima za povratnike, uglavnom nisu dali zadovoljavajuće rezultate. Primjerice, Poljska je rodiljama s više djece svojevremeno isplaćivala novčane naknade, slično kako je to predizborno obećavala, ali nije sprovela naša Domoljubna koalicija. No takvi kratkoročni, uglavnom kozmetički zahvati nisu okrenuli trendove. Konačno, prema OECD-u povratnici su pretežno slabije obrazovani ljudi koji u inozemstvu nisu mogli naći naročito dobro plaćene poslove. Ipak, neki podaci iz Rumunjske i Poljske pokazuju da su po povratku bili bolje plaćeni i uspješniji, vjerojatno zahvaljujući iskustvu koje su stekli u inozemstvu.
Zašto je Istočna Europa bazen radne snage za Zapadnu?
Naš demograf Anđelko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kaže da je trend koji se bilježi u istočnoeuropskim zemljama logična posljedica činjenice da je taj dio Europe vrlo atraktivan rezervoar stanovništva za razvijene zemlje kojima manjka radne snage. Naime, integracija takvog stanovništva daleko je jeftinija od integracije stanovnika bliskoistočnih, afričkih i drugih geografski i kulturološki udaljenijih zemalja.
'Još u 80-im godinama prošlog stoljeća europske zemlje suočavaju se s padom nataliteta. Tu su razne države prigrlile razne demografske politike. Primjerice, skandinavske zemlje shvatile su da uvozna radna snaga u srednjem roku više košta od stimuliranja vlastite radne snage', rekao je za Index Akrap.
'Nizozemci ističu da ulaganje u demografsku politiku nije socijalno ulaganje, milosrđe, već je ulaganje u buduću radnu snagu. U tom kontekstu ističe se Njemačka koja je specifična jer je bila pod dugim povijesnim opterećenjem. Kada bi se računala imigracija, ona bi trebala imati najbolju demografsku sliku, no nema je. Oni ulažu ogromna sredstva u demografsku obnovu, međutim, nemaju razvijenu infrastrukturu za pomoć obiteljima koje podižu djecu. Primjerice, žene u Njemačkoj nemaju dovoljno dobru potporu kada odu na porodiljni i napuste posao. To je bolje riješeno u skandinavskim zemljama u kojima se, među ostalim, nikako ne može dogoditi da žena dobije otkaz kada ostane trudna, kao što se to često događa u Hrvatskoj', kaže Akrap pa nastavlja:
'Već 90-ih godina Europa se suočava s problemom nestašice radne snage. Zapadne zemlje od tada provode imigracijsku politiku kojom privlače radnu snagu iz drugih krajeva svijeta i potiču imigraciju. Kada popune svoje potrebe, zatvaraju granice. No tu je zanimljivo što se situacija useljenika posljednjih desetljeća mijenja. U 60-im godinama ljudi su dolazili na tzv. privremeni rad u inozemstvu. Oni su ondje mogli raditi, uštedjeti i vratiti se nazad. Barem neki. Sada to više nije moguće. Zapade zemlje moraju računati da će imigranti biti trajni doseljenici. Stoga biraju one koji će im predstavljati najmanje troškove u smislu integracije u društvo. Zbog toga su im istočnoeuropske zemlje najatraktivnije. One su dobar izvor radne snage za razvijene zemlje. Primjerice, Njemačka će do 2035. godine imati pad stanovništva u radnoj dobi od 15 do 64 godine sa 50 milijuna na 35 milijuna. Dakle, oni si već sada moraju osiguravati radnu snagu, oni imigrante ne primaju iz milosrđa, nego zato što im trebaju. S druge strane Hrvatska i neke druge istočnoeuropske zemlje nemaju dobru ekonomsku strategiju kojom bi mogle zadržati stanovništvo ili privući doseljenike', objasnio je Akrap.
Kako pokazuju podaci UN-a, trend iseljavanja u nekim istočnoeuropskim zemljama koje doživljavaju brz gospodarski procvat posljednjih se godinama postupno zaustavlja. U onima u kojima se gospodarska situacija ne popravlja naročito brzo, poput Hrvatske, Rumunjske i Albanije, on eventualno usporava, ali ne staje. Iz infografike gore vrlo se jasno može iščitati korelacija između BDP-a prema kupovnoj moći i trendova iseljavanja (BDP u Češkoj, Sloveniji i Slovačkoj trenutno je na oko 80% onoga u EU, a sredinom 90-ih bio je na oko 50%). Drugim riječima, nema populističkih, kratkoročnih i jeftinih mjera - rješenje je u gospodarskom rastu i kvalitetnoj, sveobuhvatnoj demografskoj politici koja posebno mora voditi računa o razvoju zemlje u svim njezinim dijelovima - u prostoru, kako u gradovima, tako i u selima.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati