Graf: Prosperity.com

HRVATSKA je na novoj ljestvici indeksa prosperiteta - The Legatum Prosperity Index za 2016. godinu zauzela 43. mjesto od ukupno 149 zemalja, što je napredak za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Na vrhu ljestvice nalaze se Novi Zeland, Norveška, Finska, Švicarska i Kanada, dok su najlošije rangirani Jemen, Afganistan, Srednjoafrička Republika, Sudan i Kongo.

Što se tiče usporedivih zemalja Europske unije, ispred nas na listi nalaze se Slovenija (20.), Estonija (26.), Češka (27.), Poljska (34.), Slovačka (36.), Latvija (37.) i Litva (42.).

Niže od Hrvatske rangirane su Grčka (44.), Mađarska (47.), Rumunjska (50.) i Bugarska (57.).

Indeks prosperiteta sastoji se od devet podindeksa koji mjere kvalitetu ekonomije, poslovno okruženje, upravljanje, obrazovanje, zdravlje, sigurnost, društveni kapital i zaštitu okoliša.

Hrvatska je do 2008. godine imala solidne stope ekonomskog rasta, no nakon toga došlo je do šestogodišnje recesije. Proces privatizacije i diverzifikacije ekonomije je usporen, te je Hrvatska što se tiče kvalitete ekonomije pala za 15 mjesta - na 61. mjesto na listi.

Iako je došlo do pada kvalitete ekonomije, zabilježen je značajan napredak u poboljšanju poslovnog okruženja. Kako se navodi u izvješću, za zemlje poput Hrvatske, koja dobrim dijelom ovisi o turizmu, dobra infrastruktura ključna je za ekonomski napredak.

Napredak u zaštiti okoliša

U posljednjih deset godina utrostručio se broj korisnika brzog interneta, a napravljene su i određene reforme za olakšavanje pokretanja posla. Ipak, Hrvatska u kvaliteti poslovnog okruženja zaostaje za zemljama u okruženju.

Najlošije stojimo po pitanju društvenog kapitala u što je uključena percepcija društvene podrške, volontiranje, pomaganje nepoznatim osobama, donacije, povjerenje u druge...

U toj kategoriji smo na 113. mjestu, što je napredak za 10 mjesta u odnosu na prethodno istraživanje.

Najveći napredak postignut je u zaštiti okoliša gdje je Hrvatska na 30. mjestu. Postojali su veliki problemi sa zbrinjavanjem otpadnih voda, pogotovo u turističkim područjima uz obalu.

Otpadne vode ispuštale su se direktno u more. Zahvaljujući investicijama u sustave pročišćavanja, sada se tretira 50 posto otpadnih voda. Za usporedbu, 2007. godine pročišćavalo samo 4,9 posto otpadnih voda.