Foto: FAH

OTVARANJEM birališta u Australiji večeras, u 21 sat po našem vremenu, počeli su šesti predsjednički izbori od stjecanja hrvatske neovisnosti - birači će odlučiti kome dati povjerenje da idućih pet godina vodi državu: Kolindi Grabar-Kitarović (HDZ), Ivi Josipoviću (SDP), Milanu Kujundžiću (Savez za Hrvatsku) ili Ivanu Sinčiću (Živi zid).

Birališta su se u 21 sat po našem vremenu otvorila u Canberri, Sydneyu i Melbournu, u 23 sata se otvaraju u Japanu, u ponoć u Perthu u Australiji te u Kini, kaže potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Aleksandra Jozić Ileković. Posljednje će se otvoriti biralište u Los Angelesu, u ponedjeljak u 4 sata ujutro po našem vremenu.

Osim u domovini, hrvatski predsjednik birat će se u još 50 zemalja, pet manje nego na posljednjim izborima 2009. godine. Izbora ovaj put neće biti u Libiji, Maleziji, Peruu, Siriji i na Novom Zelandu.

Za hrvatske birače u inozemstvu u nedjelju, 28. prosinca otvara se 90 biračkih mjesta, što je 160 mjesta manje nego na izborima prije pet godina, ovoga puta glasovat će se samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Najviše biračkih mjesta, 15, otvara se u Bosni i Hercegovini - dva u Sarajevu, deset u Mostaru, dva u Tuzli i jedno u Banjoj Luci.

U Njemačkoj će se glasati na 13 mjesta

U Njemačkoj, gdje živi brojna hrvatska zajednica, moći će se glasati na 13 mjesta, po jedno je određeno u Berlinu, Duesseldorfu i Hamburgu, dva u Frankfurtu, tri u Muenchenu te pet u Stuttgartu.

U Austriji će se moći glasati samo u Beču, u Švicarskoj u Bernu i Zuerichu, u Italiji u Rimu, Milanu i Trstu, u Srbiji samo u Beogradu i Subotici.

U Australiji se, kako je spomenuto, može glasati na četiri mjesta, a isto toliko otvorit će ih se i u Sjedinjenim Državama - u Washingtonu, Chicagu, New Yorku te u već spomenutom Los Angelesu.

Predsjednik ili predsjednica države, odlučivat će sutra nešto manje od 3,8 milijuna hrvatskih birača.

Za predsjednika, odnosno predsjednicu moći će se glasovati na sveukupno 6350 biračkih mjesta, za Hrvatsku ih je određeno 6260.

Ove se godine za Pantovčak natječe i bitno manje kandidata - na prošlim predsjedničkim izborima, 2009., bilo ih je 12, a na pretprošlim 2005. godine 13. Manje kandidata bilo je samo na predsjedničkim izborima 1997. kada su se uz Franju Tuđmana natjecali Zdravko Tomac i Vlado Gotovac.

22 tisuće promatrača

Ipak, ovogodišnji su izbori rekordni po broju promatrača koji će ih pratiti - čak 22 tisuće, što je najviše u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa. Pet nevladnih udruga imat će 794 promatrača, ostali su promatrači političkih stranaka koje stoje iza četvero kandidata za predsjednika, odnosno predsjednicu države. S obzirom na 6350 biračkih mjesta, proizilazi da na svako prosječno 'zapadaju' po tri i pol promatrača.

U izbornoj administraciji bit će angažirano 41.436 osoba, od čega u biračkim odborima 38.100, a u izbornim povjerenstvima 3336.

Koliki će biti ukupni izborni troškovi znat će se nakon objave službenih rezultata. Za tada je, naime, Državno izborno povjerenstvo, ključno izborno tijelo, najavilo objavu podataka.

Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sustavom, odnosno za predsjednika ili predsjednicu bit će izabran kandidat koji dobije većinu glasova svih birača koji su glasovali (50 posto plus jedan glas). Ukoliko se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova idu u drugi krug koji se održava 14 dana kasnije, 11. siječnja 2015. godine.

Hrvatin vjeruje u dobru izlaznost

Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin izrazio je uvjerenje da će hrvatski birači u velikom broju izaći na nedjeljne predsjedničke izbore.

"Vjerujem da će birači shvatiti svoje demokratsko pravo i obvezu i izaći u što većem broju na izbore", rekao je Hrvatin u subotnjem Dnevniku javne televizije.

Hrvatin ne očekuje da bi snježno nevrijeme, najavljeno za veći dio zemlje, moglo utjecati na izlaznost.

"Ne očekujem da će, ako će možda biti vremenskih nepogoda, biti takve da bi to bio razlog neizlaska", rekao je predsjednik DIP-a.

Podsjetio je da je za nedjeljne izbore samo u Hrvatskoj određeno 6260 biračkih mjesta, raspoređenih tako da su dovoljno blizu biračima. Predsjednik DIP-a potvrdio je da je prvi, od dva dana izborne šutnje, prošao s manjim brojem prijava da se šutnja krši.

"Mnogo je manje prijava građana o kršenju šutnje, nego ih je bilo na prošlim predsjedničkim i parlamentarnim izborima. To su sporadični događaji, vidjet ćemo što će biti u nedjelju, ali ne očekujem neke veće probleme", rekao je Hrvatin.