Foto: Greg Hren Photography/RLE/MIT

TEHNOLOGIJA rendgenski zraka uživa široku primjenu, koriste je stomatolozi i drugi liječnici, ali i industrija za testiranje i provjeru materijala. Iako raširene upotrebe, ona se u suštini nije izmijenila duže od stoljeća, ali bi se sada to moglo promijeniti zahvaljujući timovima stručnjaka s MIT-a i iz Singapura među kojima ključnu ulogu ima i naš znanstvenik, profesor Marin Soljačić.

> Hrvatski znanstvenik osvojio prestižnu američku nagradu i 250.000 dolara

Znanstvenici naime rade na novoj teoriji, koju podržavaju precizne simulacije, prema kojoj plahta grafena (wiki), relativno novog materijala čija su svojstva u medijima i znanstvenim krugovima često opisana kao "čudesna", može stvoriti valove nazvane plasmoni kada se grafen pogodi fotonima iz laserske zrake. Plasmoni pak stvaraju snažan impuls radijacije, čiji se raspon može određivati od ultraljubičastog svjetla do rendgenskih (gama) zračenja.

Nastala radijacija pritom može biti jedinstvene valne dužine, precizna i usklađena, slično kao što je to kod laserske zrake. Znanstvenici vjeruju da bi pretakanje teorije u praksu u nekoliko godina moglo rezultirati sa značajno sigurnijom radiografijom.

O napretku u istraživanju rendgenskih zraka je u žurnalu Prirodne fotonike javio naš znanstvenik i profesor na MIT-u Marin Soljačić, zajedno s Johnom Joannopoulosom, Ido Kaminerom, Ognjenom Ilićem i suradnicima iz Singapura.

Novi načini za stvaranje svjetlosti 

Soljačić kaže da postoji rastući interes za iznalaženje novih načina da se generiraju izvori svjetlosti, pogotovo na području nanotehnologije koja se koristi u izradi mikročipova ili biomedicini. "Jedinstvene i usklađene rendgenske zrake je posebno teško stvoriti," rekao je naš znanstvenik. One traže najviše energije i novi sustav bi mogao, u teoriji, značajno smanjiti troškove.

"Mi na našem polju imamo mogućnost da modeliramo ovaj fenomen s izrazitom točnošću," kaže Soljačić koji se nada da će "solidnu potvrdu novih principa dobiti unutar godine dana, a nove rendgenske zrake, ako sve krene kako treba, optimistično unutar tri godine".

Prvi upotrebljivi uređaji u razdoblju "od tri godine, do nikad"

Znanstvenici sada rade na uređaju za testiranje sustava u laboratoriju, pokusi će započeti u ultraljubičastom spektru i postupnu krenuti prema rendgenskim zrakama koje zahtijevaju više energije. No, kao što je to slučaj s radikalnim novim tehnologijama, Soljačić  priznaje da je "vrag u detaljima" i da bi na putu prema otkriću moglo doći do prepreka. Upitan kada bi mogli ugledati nov, upotrebljiv rendgenski sustav, on uz smiješak kaže: "Od tri godine, do nikad".

Hrvoje Buljan profesor fizike na zagrebačkom sveučilištu koji je sudjelovao u istraživanju dodaje da znanstveni rad nudi "značajan novi pristup postizanja rendgenskog zračenja".

"Eksperimentalnu implementaciju tek treba izvršiti. Temeljeno na prijedlogu, svi sastojci za dokaz principa eksperimenta su tu i takvi pokusi su izvedivi," citira MIT News.