23.20.129.162 US
 

Hrvatskoj prijeti dužnička kriza

Piše:
petak, 14.4.2006. 11:16
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

VANJSKI dug u prva dva mjeseca 2006. povećan je za 700 milijuna eura i iznosi 26,2 milijarde eura, što je 5.822 eura po svakom stanovniku. Ako se Hrvatska nastaviti zaduživati ovim tempom prijeti joj dužnička kriza, a građanima pad životnog standarda. Šuker tvrdi da su svi makroekonomski pokazatelji dobri i da Hrvatska može bez problema servisirati svoj vanjski dug.

Analizu inozemnog duga zatražio je predsjednik Stjepan Mesić, a izradila ju je Hrvatska narodna banka, upozorivši da je nužno zaustaviti tempo zaduživanja, piše Glas Istre.

Stručnjaci HNB-a zaključili su da je inozemni dug još u granicama održivosti, ali ako se ne uspori njegov rast, Hrvatska bi se vrlo brzo mogla naći u dužničkoj krizi. Daljni rast duga mogao bi smanjiti i učinkovitost monetarne i tečajne politike, što bi dovelo do pada životnog standarda hrvatskih građana, upozorili su stručnjaci HNB-a.

U prva tri mjeseca najviše su se zadužile banke, čak za 920 milijuna eura, što je povećanje njihovog duga od 10%. Bankarski dug inozemstvu narastao je na 9,9 milijardi eura, što je čak 38% ukupnog vanjskog duga Hrvatske. Država je smanjivala svoj inozemni dug, a krajem 2005. bila je zadužena 7 milijardi eura, odnosno 27,7% ukupnog vanjskog duga.

Ako se ne uspori rast duga, pitanje je vremena kada će teret plaćanja kamata postati veći od rasta BDP-a, što bi značilo da država ulazi u dužničku krizu.

Analitičari HNB-a predviđaju četiri moguća scenarija: po jednom bi država već 2007. mogla pasti u dužničku krizu ako kamate u inozemstvu narastu na 5%, a čime bi se premašile rast BDP-a. Drugi scenarij predviđa prosječan rast BDP-a i kamate od 4%, što bi do dužničke krize dovelo 2010. Dužnička kriza uslijedila bi tek 2027. ako BDP i inozemni dug budu rasli kao u 2005., a ako kamate ostanu na razini od oko 5%, kriza bi nastupila 2019.

Guverner HNB-a Željko Rohatinski rekao je da je cilj analize upućivanje jasnog signala bankama, ali i svim drugima, u kojem bi se smjeru ubuduće mogle odvijati stvari. Istaknuo je da HNB do daljnjega neće mijenjati karakter svojih dosadašnjih mjera, koje će biti poštrene ako se pokaže da dosadašnji instrumenti nisu dovoljni.

HNB je u pokušaju da zaustavi zaduživanje banaka odredio njihove devizne pričuve na 55%, što znači da banke kod HNB-a trenutno imaju imobiliziranih 1,28 milijardi eura na koje ne ostvaruju nikakvu zaradu.

Ministar financija Ivan Šuker izjavio je da je središnja banka svojim monetarnim mjerama pokušala, a po njegovom mišljenju i uspjela, smanjiti tempo inozemnog zaduženja u prošloj godini, te da se lagano zaustavlja i rast iz prva tri mjeseca ove godine.

Nikakve crne slutnje ne treba stavljati pred javnost, jer svi su makroekonomski pokazatelji dobri i Hrvatska može bez problema servisirati svoj vanjski dug, kazao je Šuker. Ministar financija je podsjetio da je Vlada u svom programu zacrtala i smanjenje proračunskog deficita, da je on prošle godine iznosio 4,2 posto BDP-a, a ove se godine planira deficit od 3,3 posto.

Vlada je prije godinu i pol dana odlučila da će sve svoje potrebe za financiranjem deficita "odraditi" na domaćem tržištu, podsjetio je Šuker, ističući da je Vlada smanjila svoj vanjski dug, te su generator rasta inozemne zaduženosti poslovne banke i trgovačka društva.

Ako se trgovačka društva zadužuju za uvođenje novih tehnologija i utječu na rast BDP-a to vanjsko zaduženje onda nije toliko opasno. Opasno je zaduživanje zbog potrošnje, kazao je Šuker.

B.I

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije