Foto: FAH, 123rf

GEOFIZIČKI odsjek Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od početka 2016. godine do danas je registrirao 25 potresa, od kojih je posljednji bio 19. kolovoza u 12 sati s epicentrom 20 kilometara sjeverozapadno od Stona, u podmorju kod Janjine.

"Prema Procjeni ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u područjima Hrvatske gdje je moguć potres intenziteta 9 stupnjeva MCS, živi 21 posto stanovnika s gustoćom od 300 stanovnika na četvornom kilometru.

Potres jačine i do 9 stupnjeva MCS

Polovica stambenih jedinica bila bi znatno oštećena, mnoge bi se srušile, a veći dio bio bi nepodoban za stanovanje u slučaju takvoga potresa.

Seizmičko područje IXº u kojemu su mogući toliko snažni potresi koji se nazivaju i pustošni potresi obuhvaća dio devet županija i to: Grad Zagreb, Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Sisačko-moslavačku, Splitsko-dalmatinsku, Dubrovačko-neretvansku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju.

Osječko-baranjska županija nalazi se u seizmičkom području VIIIº u kojemu su mogući razorni potresi", stoji u Procjeni.

U području u kojem se očekuje potres od 8 stupnjeva MCS živi 1.862.029 ili 41,66 % stanovnika Hrvatske sa 106,49 stanovnika na četvornom kilometru, a u područjima u kojem se javljaju potresi od 7 stupnjeva MCS živi 1.633.529 ili 36,55 % stanovnika, s gustoćom od 51,34 stanovnika na četvorni kilometar.

Najugroženiji Zagreb i Dubrovnik

Najugroženija područja u Hrvatskoj su Zagreb te Dubrovnik i okolica. Riječ je o najnaseljenijim i seizmički najosjetljivijim područjima.

"Poznata je činjenica da je područje Hrvatske seizmički aktivno te da se i ovdje mogu dogoditi potresi poput ovoga u Italiji, ali i jači.

U Hrvatskoj se kao seizmički najugroženiji izdvaja cijelo priobalno područje, posebno južna obala te sjeverno priobalno područje od Rijeke do Senja te šire zagrebačko područje. Potres se ne može spriječiti, ali ono što se može napraviti jest da se preventivnim djelovanjem pokušaju smanjiti posljedice.

Bitno je i osposobljavanje operativnih snaga, koje nakon takvih katastrofalnih događaja zapravo izlaze na teren, koordiniraju cijelu situaciju", kaže seizmolog Snježan Prevolnik za Glas Slavonije.