Foto: FAH

HSS JE u ponedjeljak zatražio od premijera Zorana Milanovića smjenu ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine optužujući ga za nesposobnost, nerad i "mutne poslove s podjelom državnog poljoprivrednog zemljišta".

Povod za HSS-ov zahtjev je objava početka aktivnosti oko dodjele poljoprivrednog zemljišta stočarima na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede bez javnog poziva.

"Ministarstvo poljoprivrede želi raspodijeliti velike površine zemlje bez provedbe natječaja i bilo kakvog pravilnika, po modelu 'tko prvi do zemlje, njegova je'. To je mutan posao koji se želi prikriti lošim i ustavno upitnim zakonom", ustvrdio je na konferenciju za novinare predsjednik HSS-a Branko Hrg.

U mandatu ove Vlade podijeljeno 1500 hektara

U razdoblju od 2007. do 2011. na raspolaganje je dano 120.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, dok je u mandatu ove Vlade podijeljeno tek 1500 hektara.

Zemlju su, kaže Hrg, u prethodnom mandatu dobivala većinom obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), a postupke su provodile općine i gradovi. Kao primjer naveo je općinu Lipovljani koja je u razdoblju 2010./2011. podijelila 612 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, od toga više od 400 hektara domaćim OPG-ima, dok je od 2011. do 2015. podijeljeno 78 hektara, pri čemu ni jedan domaćim OPG-ima.

"Premijeru, ne osigurava li možda Jakovina 'poštenoj' Kukuriku koaliciji sredstva za izbornu kampanju", upitao je Hrg zatraživši od Milanovića trenutnu smjenu ministra poljoprivrede.

Latin: Što je s velikom zemljišnom reformom?

Predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin podsjetio je kako je prije četiri godine Ministarstvo poljoprivrede najavilo veliku zemljišnu reformu i stavljanje u funkciju milijun hektara državnog poljoprivrednog zemljišta.

Od bivšeg Ministarstva naslijedili su 500.000 hektara prema tada važećim planovima raspolaganja lokalnih jedinica, od čega je polovica bila pod ugovorima o zakupu, a oko 250.000 hektara ostalo je neraspoređeno.

Od neraspoređnih 250.000 hektara, Ministarstvo je u funkciju stavilo tek 1500 hektara, a ostatak se "izgubio" i nije upisan u ARKOD (nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta), niti je itko od seljaka na tom zemljištu ostvario potporu, kaže Latin.

Problem bezemljaša još uvijek aktualan

Ministarstvo je tvrdilo da će riješiti problem 10.300 stočara bezemljaša, no vidi se da će prvih 160 stočara, uglavnom tvrtke, od 107.000 hektara dobiti gotovo polovicu, a ostali, većinom OPG-i, drugu polovicu. To u prosjeku znači da će od njih 160 svaki dobiti po 250 hektara, a ostali samo šest hektara po gospodarstvu, naglasio je Latin.

Latin je također apelirao na Ministarstvo da što prije riješi ugovore za upis pašnjačkih površina, kojih u Hrvatskoj ima 399.000 hektara, u ARKOD kako ne bi došlo do smanjenja stočnog fonda i zatvaranja proizvodnje domicilnog lokalnog stanovništva koje je te površine koristilo.