Screenshot: HRT

U SINOĆNJEM Otvorenom gostovali su Majda Burić – državna tajnica za mirovinski sustav, Davorko Vidović – bivši ministar rada i socijalne skrbi, Davor Huić – predsjednik Udruge "Lipa", Danijel Nestić – Ekonomski institut u Zagrebu, a u Puli: Silvano Hrelja – predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika. Tema su bile mirovine te uvoz radne snage.

Davor Huić, predsjednik Udruge Lipa ustvrdio je da su mirovine niske, ali i da je ukupno porezno opterećenje preveliko.

"Mirovine jesu niske, ali je porezno opterećenje na građanima preveliko. Svi bismo voljeli da mirovine budu veće ali je pitanje otkuda... Već sada je naš ceh 38 milijardi kuna, od kojih se 20 milijardi skupi iz doprinosa, a drugih 18 dolazi iz proračuna iz drugih davanja", rekao je Huić.

Na komentar voditelja da je to novac koji su ljudi zaradili u svom životnom vijeku, Huić odgovara: "Ajmo ovako, u Hrvatskoj 1,4 milijuna ljudi radi, 1,2 milijuna je umirovljenika, taj sustav u kojem imate 1 umirovljenika na 1 zaposlenog je neodrživ. Od tih 1,2 milijuna umirovljenika, njih 190 tisuća je odradilo puni radni staž, dakle oko 85 posto ljudi ili milijun ljudi nije odradilo puni radni staž. Penalizirani su oni koji rade, oni koji rade 40 godina. Naš mirovinski sustav je dubinski nepravedan prema onima koji rade. Reforma bi trebala ići u smjeru penaliziranja prijevremenih mirovina", kaže Huić te se pita kako je to moguće? "Kako može biti milijun ljudi izuzeto? To je kod nas pravilo, mi smo ljude slali u mirovinu bez da su ispunili uvjete za to, i sad plaćamo ceh", zaključuje.

Mirando Mrsić nije se složio s Huićem. "Nisu krivi ljudi koji su otišli u prijevremenu mirovinu, oni su potjerani u nju. Naš sustav je duboko nepravedan i na Vladi je da to ispravi", istaknuo je Mrsić. Podsjetio je kako je u saborsku proceduru poslao zakonski prijedlog koji je odbijen a koji je išao u smjeru ispravljanja tih nepravdi.

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, komentirajući činjenicu da bi po sadašnjem zakonu u mirovinu trebalo ići sa 67 godina, rekao kako je protiv toga bio kada je zakon donosila koalicijska vlada u kojoj je sudjelovao. "Mnoge zemlje imaju radni vijek do 67 godina, ali su uredile izuzetke, definirale su zanimanja gdje se doista ne može izdržati do 67 godine. U našoj situaciji, gdje imamo cijelu armiju nezaposlenih mladih ljudi, to doista nema logike", smatra Hrelja.