Foto: Hina

NA DNEVNI red zagrebačke Gradske skupštine je u ponedjeljak po hitnom postupku uvršten prijedlog da se Zagreb pridruži Udruzi gradova u zahtjevu za ocjenom ustavnosti Zakona o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave zbog kojega ostaju bez dijela prihoda.

Prijedlog zaključka o zajedničkom pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti zakonskih propisa s Ustavom Republike Hrvatske i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi uvršten je na prijedlog zamjenice gradonačelnika Sandre Švaljek. Prilikom uvrštavanja te točke na dnevni red pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić je rekao da sada i Grad Zagreb dolazi u poziciju da mora tražiti pomoć od države, a zastupnik SDP-a Zvane Brumnić rekao je da taj zakon nije stupio jučer na snagu te da misli da se Gradska uprava mogla i prije pripremiti.

Pročelnik Kojić novinarima je izjavio da će Zagreb kao član Udruge gradova a zatim i kao jedinica za sebe uputiti na ocjenu suglasnosti donesenih zakona "takozvane mini porezne reforme" s Ustavom RH i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Po procjeni Udruge gradova, postoji značajna neusklađenost između izmjena i dopuna zakona s onim što Ustav propisuje, a propisuje da ovlasti moraju biti u ravnoteži s prihodima koje imaju jedinice lokalne samouprave, rekao je.

"Ako vi, recimo, gradu Zagrebu izmaknete jednu šestinu prihoda, to vam je kao da maknete od 17 četvrti tri četvrti ili da budem još slikovitiji - cijeli proračun grada Splita", objasnio je Kojić i poručio da je to jednostavno neodrživo stanje, te da se ruši kompletna statika javnih financija lokalne samouprave. "A nije proveden ni postupak koji je predviđen Europskom poveljom i Ustavom, a to je da se pribavi mišljenje od jedinica lokalne samouprave. Dakle, postoji i procesni problem zbog koga bi vrlo lako Ustavni sud, da i ne ulazi u materijalno-pravni aspekt i matematiku financijsku, mogao dovesti u pitanje takve zakone", rekao je Kojić.

"Nisu poštivali proces, doveli su u nesklad ovlasti s prihodima i nisu postigli proklamirane ciljeve a to je - neće se povećati potrošnja, neće se smanjiti cijena rada jer je nemoguće s jednom kunom zadovoljiti povećanje neto plaće i da poduzetnik ima manju cijenu rada. Tako da je sve skupa upitno i neću prognozirati što će biti", kaže Kojić. Dodao je kako misli da je "ovaj slučaj s tom mini poreznom reformom zaslužio jednaku pažnju Ustavnog suda, ako ne i veću, od one koje je Ustavni sud poklonio dvojezičnim natpisima u Vukovaru".

"Izgubio se totalni ratio smisla decentralizacije u Hrvatskoj s kojim se krenulo 2000. godine", ocijenio je.