NAKON iznadprosječno tople zime i proljeća, i ovogodišnje je ljeto nastavilo sličnim temperaturnim obilježjima, štoviše, odstupanja su bila još veća, a prilično je velika vjerojatnost kako dugotrajnije izraženije hladnoće neće biti ni u nastavku godine.

Ljeto 2015.

U očekivanju službene klimatološke analize stručnjaka DHMZ-a, već sada se može zaključiti kako je srednja temperatura zraka ljeta, koje se zbog jednostavnosti svakogodišnjih analiza računa za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza, diljem Hrvatske bila iznadprosječno visoka, i to kao rijetko kada u povijesti mjerenja. Viša je bila samo 2003. godine, u mnogim mjestima i 2012. godine, čak i na meteorološkim postajama s nizom mjerenja duljim od 100 godina, primjerice Zagreb Grič, gdje se temperatura zraka u ljetnim mjesecima svakodnevno mjeri još od 1862. godine. Stoga će klimatološka ocjena za mnoga mjesta biti „ekstremno toplo“. Naravno, u odnosu na službeni klimatološki prosjek iz razdoblje 1961-1990. godina. Prema novijem razdoblju, prema kojem se sve češće uspoređuje, 1981-2010. godina, te će ocjene ponegdje biti blaže, no i dalje više od „normalno“.

Oborine su, kako je već uobičajeno ljeti, bile nejednoliko raspoređene, pa će klimatološke ocjene biti od „sušnog“, u primjerice Osijeku Gospići i Rijeci, do „kišnog“ u primjerice Kninu.

Još više zanimljivosti ovogodišnjeg ljeta može se naći na stranicama DHMZ-a.

Premda srednja temperatura zraka cijeloga ljeta nije bila rekordna, a ni ukupna količina oborine, kao primjerice prošle godine, svojevrsni ekstremi nisu izostali pa su ove godine u Splitu po prvi puta svi srpanjski dani bili vrući, što je pridonijelo i nikad višoj srednjoj srpanjskoj temperaturi zraka. Takva je bila i na Zavižanu, gdje u srpnju nije bilo vrućeg dana, ali je izmjerena najviša dnevna temperatura kao nikada do sada. Temperaturnih rekorda bilo je i drugdje po Hrvatskoj, a zabilježen je i poneki s oborinom, kao primjerice najveća dnevna količina oborine u Sisku.

Siječanj – kolovoz 2015.

Slično kao i prošle godine, i ove je srednja temperatura zraka prve dvije trećine godine, od siječnja do kolovoza, znatno viša od prosjeka, ponegdje čak blizu rekordne, kao primjerice u Rijeci, gdje je viša bila samo 2007. godine, ali i na zagrebačkome Griču.

Ukupna količina oborine u dosadašnjem je dijelu godine bila manja, većinom i znatno nego 2014. i 2013. godine, pa i 2010., te je bila većinom oko višegodišnjih srednjih vrijednosti. Naravno, uz poneke iznimke, kao primjerice - izraženiji manjak oborine, oko 35% u odnosu na prosjek zabilježen je u Rijeci, a višak, oko 15%, u Dubrovniku.

Pritom je zanimljivo kako je u Rijeci ukupna mjesečna količina oborine svakog ovogodišnjeg mjeseca, pa i prošloga prosinca, bila barem malo manja od prosjeka, a u nekim su mjestima hladniji mjeseci od klimatološkog srednjak još rjeđi. U Zagrebu je, primjerice, na postaji u Maksimiru, posljednji mjesec čija je srednja mjesečna temperatura zraka bila barem malo niža od prosječne, u odnosu na klimatologiju 1961-1990., bio ožujak 2013. godine, a u Zadru čak veljača iste godine!

Osim temperature i oborine, i analiza nekih drugih meteoroloških elemenata upućuje na iznimnost ove godine. Primjerice, kumulativno trajanje sijanja sunca za prvih 8 mjeseci u mnogim je mjestima iznadprosječno, ponegdje čak i znatnije, kao primjerice u Daruvaru, Bjelovaru i Križevcima, gdje je već sada veće od prosjeka za prvih 9 mjeseci.

Rujan!

A sunčanih će sati biti i u ovome tjednu, iako većinom manje nego u prošlome, pri čemu će se i temperatura zraka sniziti, a u mnogim će mjestima biti i kiše, često i u obliku pljuskova praćenih grmljavinom, pa će aktualna upozorenja za toplinski val koji može djelovati na zdravlje zamijeniti upozorenja na moguća lokalna nevremena s olujnim vjetrom, tučom, a uglavnom na Jadranu i pijavicama.

Pritom će pad temperature biti izraženiji u kontinentalnom području, gdje će ponegdje već tijekom vikenda, te posebice u sljedećem tjednu temperatura zraka biti oko prosječne za prvo desetodnevlje listopada, gdjekad vjerojatno čak i malo niža. No, to ne znači da je kraj s iznadprosječnom toplinom. Dapače! Prognoze za treći i četvrti rujanski tjedan povećavaju vjerojatnost za srednju tjednu temperaturu zraka u većini Hrvatske barem malo višu od prosjeka, što će pridonijeti i pozitivnom odstupanje srednje temperature cijeloga rujna.

Jesen, zima...

A osim za rujan, dugoročne prognoze i za ostale mjesece do kraja ove godine i početkom sljedeće prilično su postojane i daju relativno veliku vjerojatnost za barem malo pozitivno odstupanje temperature, ne samo za tromjesečja, nego i za svaki od sljedećih šest mjeseci, što je u skladu s najnovijim prognozama razvoja jakosti El Nino-a i spoznajama o njegovom djelovanju na vrijeme u našem dijelu svijeta.

Za razliku od temperature, prognoze oborine su nepouzdanije, i manje postojane od izračuna do izračuna. Trenutačne upućuju na povećanu vjerojatnost viška oborine u odnosu na sezonske, pa i većinu mjesečnih količina, osobito na Jadranu i područjima uz njega.

Naravno, to ne znači da će svi tjedni biti topliji od prosjeka, i da sljedeće zime neće biti smrzavanja i snijega. Gotovo je sigurno da će biti i hladnijih razdoblja, u mnogim mjestima i poledice, barem ponegdje u Hrvatskoj i dana sa snježnim pokrivačem. No, trenutačno je malo vjerojatno da će ta razdoblja hladnoće, gdje se i kada dogode, prouzročiti negativno odstupanje od prosječne srednje sezonske temperature zraka, pa ni srednje mjesečne. Možda će novi kompjutorski izračuni dati drukčija rješenja?!

Nastavi li se po trenutačnim, svijet bi uistinu mogao završiti po nekom od scenarija iz SF filmova, ili po onima vidljivima na stranicama Svjetske meteorološke organizacije.

Valja se ipak nadati da će Svjetska konferencija o klimi u Parizu u prosincu ove godine, kao i pripremni skupovi, između ostalih, i početkom listopada u Zagrebu i posebice Dubrovniku, dati neke pozitivne pomake, ne samo u razmišljanjima, nego i aktivnostima, pa da barem čovječanstvo manje djeluje na prirodu i poveća mogućnost njezinog vraćanja u „normalu“. Uostalom, čak je i Sveti Otac jednu encikliku posvetio klimatskim promjenama, onečišćenju, gubitku bioraznolikosti, ekološkoj krizi... „skrbi za zajednički dom“...

Zoran Vakula / Meteo kutak HRT-a