MEĐUNARODNI institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane objavio je svoju analizu raspleta situacije u predstojećem drugom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji u kojem će odluku o novom šefu države donijeti neodlučni birači.

IFIMES podsjeća kako je u prvom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji, na koje je izašlo 61,27% birača, kandidat Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić osvojio 39,99%, a Boris Tadić iz Demokratske stranke osvojio 35,39% glasova.

U drugom krugu izbornog procesa došlo je do većeg zaoštravanja izborne retorike, posebno od strane Borisa Tadića. Tomislavu Nikoliću je relativno lakše ući u zaoštravanje odnosa, jer ima jedinstveniju podršku. Njegovi birači imaju manje-više jedinstven sistem vrijednosti. Međutim, Nikolić izbjegava oštru predizbornu retoriku, jer želi zadobiti naklonost šireg biračkog tijela, iako bi Nikolićeva oštra retorika u ovom trenutku koristila Tadiću.

Boris Tadić je pak zaoštrio izbornu retoriku i mora privući pristalice Liberalno demokratske partije (LDP), Demokratske stranke Srbije (DSS) i Nove Srbije (NS). S koherentnom kampanjom to je dosta teško izvesti. Tadić zbog toga biračima mora ponuditi široku lepezu izbornih obećanja kako bi animirao birače različitih političkih pogleda. Njegova kampanja mora biti i segmentirana i opća, morao bi izbjegavati oštre tonove jer mu to može predstavljati problem.

Rusija kao alternativa EU

Zbog snažnih pritisaka lider DSS Vojislav Koštunica i predsjednik NS Velimir Ilić bili su prisiljeni "prešutno" podržati Tadića u drugom krugu predsjedničkih izbora. Međutim, to neće biti odlučujuće, jer će puno veći značaj imati komunikacija predsjedničkih kandidata s biračima, kampanja i eventualni TV dvoboj, dok će manji značaj biti u tome kako će se o podršci njima izjasniti lideri stranaka koje su imale kandidate u prvom krugu izbora.

DS je formalno zatražio podršku koalicije DSS-NS za drugi krug predsjedničkih izbora. Uz podršku Tadiću, DSS i NS su Demokratskoj stranci uputile aneks koalicijskog sporazuma u kojem zauzvrat traže da DS prihvati mogućnost suspenzije sporazuma o pridruživanju EU u slučaju da EU uputi misiju na Kosovo. DS je odbila potpisati aneks koalicijskog sporazuma, ali su Koštunica i Ilić obećali "prešutnu" podršku Tadiću. Premijer Srbije Vojislav Koštunica smatra kako Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju može biti potpisan samo ako EU ne pošalje "protupravnu misiju" na Kosovo.

Koštunica smatra da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Europskoj uniji mora biti u interesu Srbije, na isti način na koji je i sporazum s Vladom Ruske federacije o suradnji u oblasti energetike u interesu svih građana i srpske privrede.

Analitičari smatraju kako je aktualna vlast u Srbiji omogućila pod vrlo netransparentnim okolnostima i cijenama koje odstupaju od tržišnih, ulazak ruskih kompanija u srpsku privredu zbog "kupovanja" naklonjenosti ruske politike prema Srbiji i rješavanju problema statusa Kosova. Time aktualna vlast u Srbiji želi pokazati da je za Srbiju Rusija alternativa EU.

Tadić bez međunarodne podrške

Aktualni predsjednik Srbije Boris Tadić ostao je bez podrške međunarodne zajednice, koja ga je na prošlim izborima snažno podržavala. Analitičari smatraju kako Tadić nije ispunio očekivanja i zbog toga međunarodna zajednica traži alternativu u drugim srpskim političarima.

Dok Tadić pokušava dokazati kako ima međunarodnu podršku te da se u Srbiji u prosjeku ipak živi bolje nego prije, Nikolić inzistira na problemu enormnog bogaćenja određene elite iz aktualne strukture vlasti čiju jezgru čine DS i DSS. U posljednje vrijeme Nikolić je uspostavio niz kontakata u međunarodnim krugovima sa čime može povezati i njegova bitno izmijenjenu izborna retorika.

Nepotpisivanje SSP-a s EU, predviđenog za 28. siječnja 2008., jasan je znak da EU ne podržava Tadića te ne želi direktno miješanje u predsjedničke izbore u Srbiji. Izuzetak je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, koji je dao naslutiti da bi Srbija mogla postati članicom EU za nekoliko godina, ali ukoliko bude izabrala umjerenog predsjednika. Rupel se tako na izravan način umiješao u predizbornu kampanju podržavajući Borisa Tadića.

Izbori u sjeni "trgovine" s Kosovom

Kampanja je protekla u sjeni dvije važne teme: europskih integracija i rješavanja kosovskog problema. To je samo nastavak debate koja se o tim temama vodila i prije kampanje, a koja se intenzivirala, ali ne i konkretizirala u samoj kampanji. Analitičari smatraju kako su oba predsjednička kandidata svjesna činjenice da je Kosovo za Srbiju izgubljeno.

Srbija će biti potpuno izolirana ako ne potpiše SSP, a nepotpisivanje će Srbiju dovesti u još slabiju poziciju i neće biti u prilici braniti svoju cjelovitost niti teritorijalni integritet. Najslabija pozicija za Srbiju je istovremeno nepotpisivanje SSP i gubitak Kosova. Tako je "trgovanje" s Kosovom za srpske političare u osnovi besmisleno.

Oliver Ivanović, jedan od lidera Srba na Kosovu, smatra da Koštuničino povezivanje statusa Kosova i europskih integracija nije državna politika, već "sitni osobni interes", čiji je cilj slabljenje pozicije Borisa Tadića i Demokratske stranke.

Nikolić pobjednik ukoliko ne bude izborne prijevare

U drugom krugu izbornog procesa došlo je do povećanja tenzija. Analitičari ostavljaju mogućnost izbornih prijevara aktualne vlasti, ali istovremeno računaju na dobro organiziranu mrežu povjerenika SRS-a na terenu, koja je u stanju spriječiti eventualne pokušaje izborne prijevare.

IFIMES smatra kako je većinsko raspoloženje birača u Srbiji europsko, ali će većina birača glasati u korist Nikolića. Institut također upozorava na mogućnost izborne prijevare pristalica Borisa Tadića i aktualne strukture vlasti koja drži glavne poluge izbornog procesa. Zbog toga je potrebno pooštriti nadzor izbornog procesa od strane domaćih i međunarodnih promatrača i službenika.

Odlučuju neodlučni birači

IFIMES na kraju svoje analize navodi kako će najveći utjecaj na rezultate 2. kruga izbora imati neodlučni birači, koji će se u posljednjem trenutku odlučiti za koga će glasati, a to je ovisno od utisaka koje će na njih ostaviti Tadić i Nikolić.

Zbog dijametralnih stranačkih razlika lideri stranaka izbjegavaju jasno nagovaranje svojih birača da glasaju za kandidate drugih stranaka, jer ne žele dovesti u pitanje svoj kredibilitet i ugled u biračkom tijelu.

R.I./IFIMES
Foto: AFP