Foto: 123rf/Eurobarometar

EUROBAROMETAR je objavio rezultate istraživanja provedenog u listopadu, u kojem su pitali poslovne subjekte diljem Europske unije o tome kako ocjenjuju da im korupcija u pojedinim državama članicama otežava poslovanje. Korupcija je najveći problem u Rumunjskoj, u vezi koje je čak 85 posto ispitanika iz svijeta biznisa reklo da su se suočili s koruptivnim praksama i da im korupcija otežava poslovanje, dok je najmanja u Danskoj, u kojoj je tek 2 posto reklo da korupciju vide kao problem u poslovanju.

Hrvatska je, očekivano, rangirana među najkorumpiranijim državama Europske unije i dijeli peto mjesto s Portugalom i Maltom. U sve tri države 58 posto ispitanika suočilo se s korupcijom kao problemom u poslovanju. Na drugom mjestu je pak Cipar (68 posto), na trećem Grčka (67 posto), dok je Bugarska četvrta (62 posto).

Najmanje korupcije ima u spomenutoj Danskoj, a nju slijede Irska (8 posto), Švedska (8 posto) i Velika Britanija (9 posto). Prosječni rezultat za cijelu EU je 37 posto biznisa koji su se u svojem poslovanju susreli s fenomenom korupcije. U susjednoj Sloveniji s korupcijom se susrelo pak 35 posto ispitanika, što je više od 20 posto manje u odnosu na Hrvatsku. Još zanimljivije, u odnosu na isto istraživanje Eurobarometra iz 2013. godine, percepcija poslovnih krugova u vezi korupcije kao problema se smanjila za 22 posto.

Korupcija uništava gospodarski rast i zaustavlja investicije

Kada je riječ o hrvatskim tvrtkama koje su sudjelovale u istraživanju, čak njih 92 posto reklo je da je korupcija problem u našoj zemlji, čime je Hrvatska šesta unutar EU-a po tom kriteriju. Ipak, najgori je Cipar u kojemu je 100 posto ispitanih biznisa navelo korupciju kao problem. Slijede Grčka i Rumunjska (96 posto), Italija (94 posto) i Španjolska (93 posto).

Eurobarometar ističe da je korupcija jedan od najgorih utjecaja za gospodarski razvoj jer usporava rast, stvara nesigurnost i dodatne troškove. Povrh toga, korupcija otežava investicije i dovodi do nenamjenskog trošenja javnog novca. Ovo istraživanje je pokrilo sljedeća područja koruptivnih aktivnosti: javne natječaje, pravosudni progon i kažnjavanje korupcije, raširenost korupcije u poslovanju i podmićivanje političara i javnih dužnosnika. Ispitano je pak 7746 poslovnih subjekata koji posluju diljem Europske unije.

Izostanak povjerenja u dosljedno provođenje antikorupcijskih mjera

Najviše rasprostranjena koruptivna praksa na području EU-a jest favoriziranje obitelji i prijatelja u poslovanju (47 posto), ali i kada je riječ o javnim natječajima (44 posto). Na trećem mjestu je s 35 posto financiranje političkih stranaka kako bi se kasnije dobili poslovi na javnim natječajima ili imali utjecaja na zakonodavstvo.

Hrvatska je visoko pozicionirana i u vezi pitanja provode li se antikorupcijske mjere prema svima jednako i bez skrivenih motiva. Čak 74 posto ispitanih misli da to nije tako, čime je Hrvatska na četvrtom mjestu u EU, iza Grčke, Bugarske i Cipra.