Foto: Index, Tablice: DZS

HRVATSKO gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo je za realno 2,7 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuje danas objavljena prva procjena Državnog zavoda za statistiku.

Ovo je šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 1,9 posto na godišnjoj razini.

Ovo je iznad očekivanja većine analitičara koji su u prosjeku procjenjivali da je gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje bilježi pozitivnu stopu promjene od 0,6 posto, a u odnosu na isto tromjesečje 2015. realno je veći za 2,3 posto.

Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u prvom tromjesečju 2016. ostvaren je rastom izvoza roba.

Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realne promjene BDP-a bio je pozitivan (2,8 postotnih bodova). Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, navode iz DZS-a.

 BDP realne stope rasta

Prva procjena pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) u prvom tromjesečju 2016. realno veći za 2,7 posto u odnosu na isto tromjesečje 2015. prema originalnim podacima.

Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u prvom tromjesečju 2016. ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, a najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom.

Bruto dodana vrijednost (BDV)

 
Analitičari: Očekujemo godišnji rast od 1,5 posto

Analitičari RBA smatraju da će realni rast BDP-a na godišnjoj razini biti 1,5 posto, a mogao bi rasti i do 2 posto u slučaju izvanredne turističke sezone.

"Na razini cijele 2016. godine i dalje ostajemo pri procjeni realnog rasta od 1,5% s naglaskom da kratkoročno postoji pozitivan rizik da isti dosegne razinu od 2% osobito u slučaju još jedne izvanredne turističke sezone, poboljšane investicijske klime i snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova.

Negativni rizici proizlaze dijelom i iz vanjskih čimbenika budući da bi eventualno usporavanje rasta EU-a odnosno kod glavnih trgovinskih partnera nepovoljno utjecalo na izvoz. Nadalje, zabrinjava i visoka ovisnost o turizmu, čiji je udio u gospodarstvu prema prihodima dosegnuo razinu od 19% BDP-a.

Naime, u uvjetima razmjerno visokih negativnih geopolitičkih čimbenika preveliko oslanjanje na turizam može imati poprilično negativan utjecaj. S druge strane, osim rizika rastuće nestabilnosti na domaćoj političkoj sceni, odgoda konsolidacije javnih financija i zadržavanje nepovoljnog poslovnog okruženja zasigurno bi negativno utjecali na kreditni rejting države i investicije, a posredno i na troškove zaduživanja", prognoziraju analitičari Raiffeisen banke.